Ove će se godine vrijednost uvoza hrane smanjiti za 2,5 posto, na 1.472 milijarde dolara, procjenjuju u FAO-u u najnovijim prognozama.

Prognozirano smanjenje najvećim je dijelom rezultat osjetno nižih vozarina a dijelom odražava i pad cijena brojnih prehrambenih namirnica, tumače u FAO-u.

Gotovo polovina smanjene vrijednost uvoza u ovoj godini otpast će na kavu, čaj, kakao i začine. Značajan pad troškova uvoza očekuje se i u kategoriji biljnih ulja, te - nešto blaži - u kategorijama pića, voća i povrća.

Trošak uvoza šećera i žitarica trebao bi biti na razini prošle godine.

Najviše će koristi od nižih troškova uvoza imati razvijene zemlje dok će zemlje supsaharske Afrike plaćati više za uvezenu hranu, upozoravaju u FAO-u.

Iako procjena o nižim troškovima uvoza upućuje na zaključak da će se za isti iznos moći kupiti više hrane, razliku će u slučaju gotovo svih zemalja s niskim dohocima koje je moraju uvoziti ′pojesti′ nepovoljni tečajevi njihovih valuta u odnosu na dolar, glavnu valutu međunarodnih trgovinskih transakcija.

Dobra je vijest za ranjive zemlje očekivani niži trošak uvoza biljnih ulja, značajne uvozne stavke.

Među vodećim trendovima u trgovini hranom FAO ističe uspon Indije i Rusije na poziciju vodećih proizvođača i izvoznika šećera i pšenice u svijetu.

Rusija je sa čelne pozicije najvećeg proizvođača i izvoznika pšenice istisnula SAD dok Indija danas proizvodi i izvozi najviše šećera dok je Brazil pao na drugo mjesto.

Ta je pak južnoamerička zemlja postala drugi izvoznik kukuruza u svijetu i danas drži četvrtinu udjela u svjetskom tržištu. Prije samo deset godina njezin je udio u tom tržištu iznosio samo jedan posto, ističe se u izvješću.