Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će na rujanskom rebalansu proračuna povećati neoporezivi dio plaće kako bi se potaknula potrošnja u državi. Još nema točnih parametara, ali očekuje se povećanje neoporezive osnovice sa 2200 na 2400 ili 2600 kuna, što bi radnicima koji mjesečno zarađuju oko 4500 kuna na ruke i manje donijelo povišicu od 24 do 48 kuna. Ne bude li se značajnije mijenjala formula za platne razrede u njezinu najvažnijem dijelu - kod obuhvaća od 25 posto - tada bi radnici koji mjesečno na ruke prime od 4500 do 7 tisuća kuna "profitirali" od 78 do 152 kune, dok bi najveći dobitak bio među zaposlenima koji sada mjesečno zarađuju oko 12 tisuća kuna jer bi im plaća porasla 750 do 900 kuna.

Još razrađuju

Vlada u rujnu ne bi ukidala najveću stopu poreza na dohodak od 40 posto, ali bi povećala granicu od koje će se ona primjenjivati. Ministar Lalovac spomenuo je da bi se ta stopa primjenjivala na osnovicu iznad 13 ili 13,5 tisuća kuna, odnosno na bruto primanja iznad 20 tisuća, a ne 14 tisuća bruto kao što je sada slučaj. Ministarstvo financija još razrađuje modele te će ih uskoro predstaviti. Povišica bi mogla biti veća od ove koju smo procijenili ako bi se značajnije rastegnuo raspon primanja koja se oporezuju najnižom stopom poreza na dohodak od 12 posto. Promjenom poreznih razreda i osnovice zaposlenima bi u posljednja tri mjeseca u 2014. godini ostalo oko 500 milijuna kuna više, za koja se ministar nada da će povećati potrošnju stanovništva.

Sindikalac Krešimir Sever kaže da su sindikati za razgovor o promjenama poreza na dohodak i drugačijim razredima uz uvjet da se zaštite radnici s najnižim primanjima.

- Najteže žive ljudi čije su plaće između minimalne i prosječne pa promjene primarno trebaju biti usmjerene prema njima - kaže Sever. Dodaje da Vlada mora ponuditi rješenje za pad prihoda lokalnih jedinica jer, ako one ostanu bez novca od poreza na dohodak, povećavat će prirez ili uvoditi neke nove namete pa će "radnici na mostu izgubiti to što su na ćupriji dobili". Lalovac kaže da bi manjak prihoda u lokalne proračune država nadoknadila preusmjeravanjem dijela prihoda od poreza na dobit u njihove blagajne pa bi paket - dobije li zeleno svjetlo - sadržavao i neugodniji dio, a to je ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit tvrtkama, čime bi se u fiskalnom smislu pokrilo povećanje plaća.

Banke pristale

Prema izjavama ministra financija, rebalansom se neće linearno zahvatiti u plaće zaposlenih u javnom sektoru na način da bi svi ostali bez određenog postotka, već će se rezati na prekovremenim satima, ugovorima o djelu i ostalim dodacima uz plaću. Rebalansom bi se troškovi države trebali smanjiti 1,5 do dvije milijarde kuna.

- Nastojat ćemo smanjiti porezno opterećenje i na taj način proširiti poreznu bazu da više ljudi sudjeluje u plaćanju poreza kako bi dobili pozitivan efekt na proračun - izjavio je Lalovac.

S bankama je, kaže, dogovorio otpis dugova male vrijednosti do 10 tisuća kuna (možda i 15 tisuća) u zamjenu za porezne olakšice, a sličan se dogovor očekuje i s telekom-operatorima.

- Povećanje PDV-a utjecalo je na smanjenje potrošnje i sad moramo ići s kontraefektima kako bi građani bili pokretač gospodarstva - kazao je Boris Lalovac.

Primjena novih poreznih pravila bila bi od 1. listopada 2014. godine.