Početkom ove godine u Hrvatskoj postoje 44 državne agencije, od čega su njih 34 proračunski korisnici, agencije zapošljavaju oko šest tisuća djelatnika, imaju godišnji proračun veći od četiri milijarde kuna, ostvaruju velike viškove koje prenose iz godine u godinu, a financijska im imovina značajno nadilazi njihove obveze, neki su od podataka iz najnovijeg Newslettera Instituta za javne financije (IJF).

Autori analize statusa i financijskog poslovanja državnih agencija, Anto Bajo, s IJF-a, i Maja Kolarec, sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, navode kako je najveći broj državnih agencija osnovan pod utjecajem procesa pridruživanja EU i to bez cjelovite strategije ili detaljnijeg akcijskog plana Vlade za reformu i razvoj državne uprave.

Umjesto kvalitetne procjene opravdanosti njihova poslovanja, Vlada 2014. osniva dvije nove agencije (Agenciju za ugljikovodike i Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada), navode autori.

"Status agencija u sustavu državnih financija nije jasan, a često su nepoznati kriteriji za osnivanje kao i rezultati njihova poslovanja", smatraju Bajo i Kolarec, napominjući i kako transparentnost poslovanja agencija u prošloj godini nije zadovoljavajuća te da velik broj agencija nema javno dostupna godišnja izvješća o radu i financijska izvješća.

Vladi i Saboru stoga preporučuju da poboljšaju transparentnost agencija inzistiranjem na redovitoj objavi tih izvješća, da osiguraju godišnju raspravu o poslovanju i učincima državnih agencija, ispitaju mogućnost spajanja srodnih agencija, kao i da preispitaju politiku utvrđivanja visine naknada koja se od pravnih osoba naplaćuju za financiranje agencija. Također predlažu da se usporedi poslovanje sa sličnim agencijama u zemljama EU, kao i da se obavi financijska i revizija učinkovitosti poslovanja agencija.

Bajo i Kolarec zamjećuju da je samo od 2004. do 2013. osnovano 35 agencija, uglavnom zbog pridruživanja Hrvatske EU, te kako su od 44 agencije njih 34 proračunski korisnici, 7 je neprofitnih organizacija, 2 su trgovačka društva (Financijska agencija - Fina i Agencija za lijekove i medicinske proizvode - ALMED), a jedna je neprofitna organizacija u statusu izvanproračunskog korisnika (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka - DAB).

Bajo i Kolarec zamjećuju i da je Vlada 2010. i 2011. veći dio neprofitnih regulatornih agencija prebacila u državni proračun, a Smjernicama ekonomske i fiskalne politike 2014.-2016. predvidjela je uključivanje i većeg dijela preostalih neprofitnih agencija.

Analizirajući razdoblje od 2010. do 2012. autori navode i kako je u te tri godine u većini agencija primjetan rast broja zaposlenih, s 5.310 krajem 2010. na 5.952 krajem 2012. (u 39 agencija).

Broj zaposlenih u proračunskim agencijama značajno varira, krajem 2012. najviše je zaposlenih, 563, imala Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a najmanje, pet zaposlenih, imala je Agencija za sigurnost željezničkog prometa.

Najveći broj zaposlenih ima Fina (2.961), koja sudjeluje s 50 posto u ukupnom broju zaposlenih u agencijama.

Autori su, temeljem dostupnih informacija iz godišnjih i financijskih izvještaja, izračunali kako je prosječna bruto plaća po zaposlenom u 30 državnih agencija proračunskih korisnika oko 10.000 kuna, dok znatno veće bruto plaće imaju zaposleni u neprofitnim agencijama, oko 16.000 kuna. Bruto plaće značajno se razlikuju i u dvije agencije u statusu trgovačkog društva - u Fini 7.806 kuna, a u ALMED-u 18.296 kuna, podaci su iz analize.

Bajo i Kolarec ističu i kako agencije općenito nisu sklone objavljivati detaljnije podatke o financijskom poslovanju. Po podacima koje iznose, od 44 agencije internetsku stranicu imaju 42 agencije (95 posto), a godišnji izvještaj o poslovanju javno je dostupan za 27 agencija (61 posto), a financijska izvješća za 29 agencija (66 posto).

"Financijski položaj agencija je odličan", zaključuju autori na temelju analize viškova ili manjkova (iz redovnog poslovanja i ukupnih) te visine i strukture financijske imovine i obveza.

Agencije ostvaruju oko 4,5 milijardi kuna prihoda te oko milijardu kuna godišnjih viškova. "To je dovoljan razlog da Vlada preispita politiku utvrđivanja visine naknada koje naplaćuju od pravnih osoba, a djelomice se koriste za financiranje rada agencije, dijelom se uplaćuju u državni proračun i druge manje poznate financijske operacije", smatraju Bajo i Kolarec.

Ističu i kako podaci iz dostupnih financijskih izvještaja ukazuju na nekoliko zanimljivih trendova, uz napomenu kako se u analizi uglavnom koriste godišnji financijski izvještaji 10 do 12 agencija.

"Stanje viškova raste godišnje za oko 1 milijardu kuna, što na kraju vodi do akumulacije viškova na računima agencija (stanje u bilanci) u iznosu od 7 milijardi kuna. Financijska imovina agencija je visoka i iznosi više od 10 milijardi kuna u promatranom razdoblju", navode autori analize.

Pozornost, kako napominju, zaslužuju neprofitne agencije jer se u njima nalazi gotovo 70 posto financijske imovine. "Po dobrom financijskom položaju te po visini prihoda i visini financijske imovine izdvajaju se HANDA, DAB i HAKOM. Koncem 2012. stanje viškova prihoda 6 neprofitnih agencija iznosi 6,5 milijardi kuna. najveće viškove prihoda na kraju godine imaju HANDA (3,2 milijarde) i DAB (3,1 milijardu kuna). Budući da neprofitne agencije ostvaruju velike viškove, imaju velike iznose financijske imovine i dobar financijski položaj, njihovo bi uključivanje u sustav proračuna bio značajan financijski učinak na državu", navode Bajo i Kolarec.