Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy pripremio je prijedlog prema kojem bi se zemljama članicama eurozone nudili jeftini zajmovi u zamjenu provedbu bolnih gospodarskih reformi. Riječ je o konkretizaciji prijedloga sa summita EU-a iz prosinca prošle godine na kojem se tražio način kako potaknuti zemlje članice eurozone na reforme kojima bi se izbjeglo ponavljanje financijske i dužničke krize u više zemalja koje dijele zajedničku valutu.

Po tom prijedlogu, zemlje eurozone zaključile bi s europskim institucijama bilataralne ugovore u kojima bi se obvezala ne provedbu strukturnih reformi, a zauzvrat bi dobile ciljanu financijsku potporu.

Zajmovi bi bili atraktivni s kamatama nižim od onih koje se mogu dobiti na financijskim tržištima. Ti zajmovi bi na posredan način zapravo uključivali minimalne fiskalne transfere između zemalja eurozone, čemu se dugo protivila Njemačka.

Smatra se da bi fiskalni transferi gurnuli eurozonu korak bliže prema fiskalnoj uniji, posebice ako bi mehanizam "zajmovi za reforme" predstavljali zametak budućeg proračuna eurozone, koji se do sada u euro-žargonu nazivao "fiskalni kapacitet".

U sklopu velikog remonta Ekonomske i monetarne unije (EMU) kako bi se uklonili nedostaci koje je dužnička kriza izbacila na površinu došlo se do dva reformska prijedloga - prvi je prijedlog da zemlje članice potpišu bilateralne ugovora s europskim institucijama o provedbi strukturnih reformi, a drugi je stvaranje fiskalnog kapaciteta eurozone.

Međutim, na prošlogodišnjem prosinačkom summitu u zaključcima su spomenuti ugovorni aranžmani, a izostavljen je fiskalni kapacitet i umjesto toga koristio se izraz mehanizam solidarnosti iz kojeg bi se podupirale reforme u zemljama članicama. Njemačka kancelarka Angela Merkel tada je rekla da fond solidarnosti ne bi trebao biti velik i da bi raspolagao s možda 10, 15 ili 20 milijardi eura.

U Van Rompuyevu prijedlogu se ne spominje kako bi se prikupljao novac kojim bi se financirale reforme. Šef eurozone, nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem kritizirao je Van Rompuyev prijedlog o jeftinim zajmovima, ističući da poticaj za reforme moraju doći iznutra, a ne izvana.

"Za modernizaciju gospodarstva motivacija mora doći iznutra i ni na trenutak ne vjerujem da će velike zemlje poduzeti reforme u zamjenu za jeftine zajmove ili slične stvari, koje razmatra Van Rompuy", rekao je Dijsselbloem u intervjuu za francuski poslovni list Les Echos.

"O tom pitanju trebaju razgovarati čelnici država. Prijedlog mi sliči na ona o euroobveznicama", kaže Dijsselbloem. "Ja nisam za to jer bi to uklonilo bilo kakav poticaj za vođenje zdrave proračunske politike. Samo razlike u kamatnim stopama koje zaračunavaju financijska tržišta ovisno o politikama koje se provode mogu poslati pravi signal. Nemojmo ponavljati takve greške", dodao je šef eurozone.

Kako bi vlade provodile ono na što se obvežu zajmovi bi se isplaćivali u tranšama, a subvencionirani dio kamata bio bi isplaćen tek na kraju, kada se reforme provedu. U slučaju nepoštivanja ugovora, eurozona bi mogla suspendirati kredit ili tražiti povrat novca, stoji u Van Rompuyevu prijedlogu.

Ugovorne aranžmane u kojima bi se zemlje članice obvezivale na reforme odobravale bi članice eurozone. U Van Rompuyevu prijedlogu se kaže da je financijska potpora zamišljena kao pomoć gospodarstvu, a ne kao naknada za troškove reformi. Jeftine zajmove ne bi mogle dobiti zemlje koje imaju prekomjerni deficit ili su u programu financijskog spašavanja.