Aktivnosti u privatnom sektoru eurozone u siječnju su dosegnule najvišu razinu u posljednje dvije i pol godine, za što je poglavito zaslužan sektor proizvodnje čija je izvedba nadmašila onu u uslužnom sektoru, pokazalo je danas najnovije izvješće istraživačke tvrtke Markit.

Zbirni Markitov indeks menadžera nabave (PMI), koji mjeri poslovne aktivnosti u tisućama kompanijama u proizvodnom i uslužnom sektoru, u siječnju je uvećan na 52,9 bodova, sa 52,1 boda u prijašnjem mjesecu, objavila je ta londonska tvrtka.

Riječ je o najvišoj razini toga indeksa od lipnja 2011. godine. Drži se tako čvrsto iznad 50 bodova, granice koja dijeli rast od pada aktivnosti, premda je ipak nešto niži od prvotno procijenjena 53,2 boda.

PMI tako pokazuje da je oporavak sada raširen u 18-članoj eurozoni, pri čemu uzletom prednjači Njemačka, a znakove stabilizacije pokazuje i Francuska, drugo po veličini gospodarstvo zone primjene zajedničke valute.

"PMI za eurozonu nešto je slabiji u odnosu na prvotnu procjenu, ali signalizira vrlo ohrabrujući početak nove godine", kazao je Chris Williamson, glavni Markitov ekonomist.

"Najviše ipak i dalje brine to što oporavak previše ovisi o proizvođačkom sektoru. Iako je u sektoru usluga obnovljen rast, njegova slabost svjedoči o kontinuirano slaboj domaćoj potražnji", napominje.

PMI za uslužni sektor eurozone u siječnju je uvećan na četveromjesečnu najvišu razinu od 51,6 bodova, sa 51 boda u prethodnom mjesecu, no slabiji je od prvotno procijenjenih 51,9 bodova. Podaci s početka tjedna pokazali su da je odgovarajući PMI za proizvođački sektor eurozone u siječnju zabilježio najvišu razinu od sredine 2011. godine.

Uslužne tvrtke u siječnju su zabilježile nešto slabiji priljev novih narudžbi nego u prosincu, pri čemu se odgovarajući podindeks tako spustio na 50,8 bodova, s 51,4 boda u prethodnom mjesecu. Prvotno je procijenjen u visini 51 boda.

Williamson ipak ostaje optimističan u pogledu aktivnosti, navodeći kako će prognoze rasta za 2014. godinu biti revidirane naviše u odnosu na aktualnu prognozu rasta BDP-a od jedan posto ako se nastavi rast indeksa PMI.

Uzlet se počinje nazirati i na tržištima rada, s obzirom na podatak o zadržavanju postojećeg broja zaposlenih u tvrtkama drugi mjesec zaredom. U protekle dvije godine konstantno su otpuštale radnike. Zbirni indeks koji mjeri zaposlenost u siječnju se tako zadržao na 50 bodova.

Pa ipak, brigu Europskoj središnjoj banci, od koje se ne očekuje promjena monetarne politike na redovnom zasjedanju u četvrtak, mogla bi zadati činjenica da tvrtke smanjuju cijene već 22 mjeseca zaredom.

Najnoviji indeksi PMI tako neće pomoći prigušiti strah od deflacije u 18-članoj eurozoni, koji je ojačao nakon što je godišnja inflacija mjerena potrošačkim cijenama u siječnju procijenjena u visini svega 0,7 posto, što znači da dodatno usporava i udaljuje se od u ECB-u zacrtanih nešto ispod dva posto.