Novi europski supervizor najavio je prve istrage u bankama u Europskoj uniji zbog mogućeg kršenja propisa a razmatraju i uvođenje limita za izloženost banaka državnog dugu, izvijestili su u srijedu europski mediji.

Predstavljajući u utorak u Europskom parlamentu prvo godišnje izvješće Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM), njegova čelnica Daniele Nouy najavila je istrage u tri "značajne" banke zbog sumnje da su kršile propise EU-a, prenosi informativni portal EUobserver.

U protekla četiri mjeseca SSM-u je prijavljeno ukupno 11 slučajeva navodnog kršenja propisa i utvrđeno je da tri ispunjavaju uvjete za pokretanje istrage, pokazuje izvješće objavljeno u utorak.

Nouy je dodala i da će SSM "pozorno pratiti agresivne strategije ′lova na zaradu′ kako bi identificirali eventualne labave standarde za dodjelu kredita".

Upozorila je također da ECB prati banke u krizama pogođenim zemljama zbog većeg rizika neurednog servisiranja obveza.

"Bit ćemo strog revizor ali... ćemo se truditi da budemo pravedni", poručila je čelnica europskog bankovnog regulatora.

SSM je osnovan početkom prošle godine a formalno je preuzeo novu ulogu glavnog supervizora banaka u EU tek u studenom. Sada nadziru ukupno 130 najvećih financijskih institucija u eurozoni.

Poput europskih tijela za nadzor tržišne utakmice, i SSM ima ovlasti novčano kažnjavati banke u iznosu do 10 posto njihovih godišnjih prihoda. Ključno je ipak da može od njih tražiti da stave na stranu veće iznose kapitala kako bi se zaštitile od gubitaka u slučaju financijske krize.

Prošlogodišnju provjeru ECB-a nije prošlo ukupno 25 zajmodavaca sa sjedištem u zemljama Europske unije, za koje je utvrđeno da moraju prikupiti dodatnih ukupno 24,6 milijardi eura kapitala kako bi uspješno prebrodili eventualne nepovoljne uvjete poslovanja.

U utorak je čelnica SSM-a u Europskom parlamentu ujedno umanjila razmjere krize likvidnosti s kojom se suočavaju grčke banke, ističući da su danas "puno solventnije nego što su bile prethodnih godina".

"Po mojoj ocjeni, nikada nisu bile tako dobro osposobljene da prevladaju aktualnu političku epizodu", naglasila je Nouy.

U odvojenom je intervjuu za njemački poslovni Handelsblat, objavljenom u srijedu, čelnica SSM-a upozorila i da bi banke trebale ograničiti izloženost državnom dugu koji se po njezinim riječima više ne može smatrati nerizičnom imovinom.

"Postoji načelni problem tretmana državnog duga u bilancama banaka", kazala je Nouy. "Trenutno ga se tretira kao nerizičnu imovinu, pri čemu smo za vrijeme krize naučili da državne obveznice uključuju određeni stupanj rizika. Banke bi zato trebale poduprijeti državne obveznice kapitalom, kao što su dužne učiniti i s drugim kategorijama imovine", pojasnila je.

Prema važećim su propisima banke obvezne ograničiti izloženost privatnim dužnicima na četvrtinu svog kapitala. To bi po Nouy trebalo vrijediti i za državni dug. "Budući da eurozona obuhvaća 19 zemalja, banke imaju dovoljno prilika za proširenje portfelja državnog duga", dodala je.

"Važno je priznati da državni dug nije nerizična imovina. Kada bi propisi to uvažili, time bi se poslala snažna poruka", naglasila je čelnica europskog bankovnog supervizora.