Prema novim će propisima banke morati rezervirati određeni iznos za slučaj problema s povratom već prilikom odobravanja kredita. Time europski regulatori žele ojačati zajmodavce i spriječiti posezanje za državnom pomoći po uzoru na praksu iz razdoblja financijske krize od 2007. do 2009. godine.

Banke će tako morati formirati zaštitne mehanizme prije no što nastupe problemi dok prema važećim knjigovodstvenim propisima nisu obvezne rezervirati novac sve dok klijenti uredno vraćaju kredite.

Novi računovodstveni sustav IFRS 9 utjecat će i na kapitalne rezerve banaka.

"Na strani kvalitete, izvješće naglašava činjenicu da su do prosinca 2015., kada je provjera počela, banke u cjelini bile tek u početnoj fazi priprema za provedbu IFRS 9, iako su one veće po svemu sudeći ipak odradile nešto veći posao", objavila je u četvrtak Europska agencija za banke (EBA).

Mnoge banke planiraju istodobno primjenjivati stare i nove računovodstvene propise ali takvo testiranje moglo bi u pojedinim slučajevima biti više ograničeno no što je prvobitno planirano, upozoravaju iz EBA-e.

"Treba također napomenuti da su banke u vrijeme provjere tek trebale donijeti neke ključne odluke o računovodstvenim mjerama", navodi se.

Zajmodavci su pod pritiskom da ubrzaju pripreme jer novi propis, koji stupa na snagu 2018. godine, uključuje i promjene informatičkih i računovodstvenih sustava.

Prema EBA-inim procjenama primjena novog propisa povećat će rezervacije u prosjeku za 18 posto. U slučaju 86 posto banaka koje su sudjelovale u EBA-inom istraživanju porasle su do 30 posto.

Zaštitni sloj kapitala koji su banke bile prisiljene formirati radi zaštite od gubitaka po kreditima smanjit će se pak u prosjeku za 0,59 postotnog boda, odnosno za do 0,75 postotnog boda u slučaju 80 posto banaka obuhvaćenih EBA-inim istraživanjem.

"U ograničenim slučajevima utjecaj IFRS 9 mogao bi biti i veći", upozoravaju iz EBA-e.