Prijave na natječaj za financiranje projekata koji će poboljšati opskrbu i povećati pouzdanost europske energetske mreže zaprimaju se do 19. kolovoza, objavljeno je iz Bruxellesa.

Europska komisija objavila je prvi natječaj u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, namijenjenog financiranju transeuropskih energetskih infrastrukturnih projekata. Za prioritetne projekte, posebno one vezane uz plin i električnu energiju, na raspolaganju je 750 milijuna eura.

Ponude se mogu predati do 19. kolovoza, priopćeno je iz Bruxellesa. Komisija će potom do studenoga odabrati projekte koji će dobiti financijsku potporu.

Svrha projekta je poboljšati opskrbu i ukloniti energetske slabosti u pojedinim državama članicama. Projekti će, također, doprinijeti stvaranju paneuropskog unutarnjeg tržišta energije i integraciji obnovljivih izvora energije u mrežu. Sredstva EU-a pospješit će ulaganja u prekogranične projekte, kojih nedostaje, te privlačenje neophodnog privatnog i javnog kapitala.

Za transport, telekomunikacije i energetiku u financijskom razdoblju 2014. - 2020. namijenjeno je ukupno 33,2 milijarde eura. Od toga je za transeuropsko povezivanje energetske infrastrukture raspoloživo 5,85 milijardi eura. Sredstva su namijenjena financiranju projektiranja i gradnje, uz vrlo stroge kriterije.

Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger rekao je kako je riječ o važnom koraku jer će europska financijska potpora pridonijeti važnim promjenama u energetskoj infrastrukturi.

"Važnost nadogradnje energetske infrastrukture naglašena je trenutnom krizom u Ukrajini", istaknuo je Oettinger. Dodao je kako će financiranje odabranih projekata pripomoći prekograničnom povezivanju članica EU, što također pridonosi jačanju energetske sigurnosti Unije.

Na bespovratna sredstva imat će pravo projekti koji su uvršteni na listu projekata od zajedničkog interesa. Europska komisija i listopadu prošle godine odobrila je popis na kojem je prvih 250 ključnih projekata vezanih uz električnu energiju i plin.

Državama članicama projekti će donijeti znatne koristi; bolju opskrbu, integraciju tržišta, jačanje konkurentnosti i smanjenje emisije ugljičnog dioksida.

Potpora ne smije prelaziti 50 posto ukupnih opravdanih troškova projekta, osim u iznimnim slučajevima kada projekt značajno pridonosi sigurnosti opskrbe ili poboljšava energetsku solidarnost među država članicama. U takvim slučajevima prag je moguće povećati na 75 posto.