Dok su zemlje Europe i središnje Azije u posljednje imale čvrsti ekonomski rast u posljednja dva desetljeća isto se ne može reći za zdravstvo čiji je razvoj bio među najsporijima u posljednjih pedeset godina.

Kako bi poboljšale svoje zdravstvene sustave države moraju djelovati na tri glavna područja, a to su poboljšanje zdravstvenih ishoda, osiguranje kvalitetnog financiranja te ojačavanje institucionalnih aranžmana, stoji u izvješću Svjetske banke pod nazivom „Ozdravljenje: Poboljšavanje ishoda zdravstvenih sustava u Europi i Aziji".

Europa zaostaje
„Jedan od glavnih razvojnih izazova regije je zdravlje", rekao je Philippe Le Houérou, predsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju te dodao: „Zdravlje je glavni prioritet za populaciju regije te glavni čimbenik blagostanja. Kako bi odgovorili na ljudske potrebe zdravstveni sustavi moraju biti dostupni, učinkoviti te moraju pružati visokokvalitetnu zdravstvenu njegu."

Od šezdesetih godina prošlog tisućljeća povećala se razlika između očekivanog životnog vijeka stanovništva Europe, središnje Azije s jedne strane i zapadne Europe s druge strane, a druge regije srednjeg dohotka su dostigle i prestigle Europu i središnju Aziju. Međutim, takav trend nije jednak u cijeloj regiji. Turska je ostvarila velike zdravstvene pomake, središnja Europa od devedesetih solidno napreduje, a zemlje zapadnog Balkana se razvijaju u skladu s globalnim normama. No, mnoge druge zemlje regije zaostaju. U posljednje vrijeme trendovi diljem regije se popravljaju, ali dostizanje razine zapadne Europe i dalje ostaje teško ostvariv cilj.

„Tri glavna cilja zadravstvenih sustava Europe i središnje Azije poboljšati će zdravstvene ishode stanovništva te osiguravati učinkovitost državnog trošenja na zdravstvenu njegu", naglasila je direktorica Svjetske banke za ljudski razvoj Europe i središnje Azije Ana Ravenga te naglasila kako će za ostvarivanje tih ciljeva biti potrebno ojačati postojeće institucijske aranžmane.

Agenda rezultata
„Glavni uzrok lošeg zdravlja populacije Europe i središnje Azije su srčane bolesti. Ta činjenica je zaslužna za više od polovice razlike očekivanog životnog vijeka između Europe i središnje Azije s jedne i zapadne Europe s druge strane. Prisutnost kardiovaskularnih bolesti diljem regije jasno ukazuje na područje prema kojem bi akcije trebale biti usmjerene", rekao je zdravstveni ekonomist i koautor studije Owen Smith.

Početna točka za smanjivanje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti je rješavanje glavnih rizičnih faktora populacije prije nego pojedinac zatreba zdravstvenu njegu. Među najvažnijim rizičnim faktorima su pušenje i konzumiranje alkohola. Liječenje visokog tlaka i kolesterola u sustavu primarne zdravstvene zaštite također može značajno poboljšati zdravstvene ishode u regiji.

Uz srčane bolesti, druga dva faktora koji negativno utječu na očekivani životni vijek regije su visoka smrtnost novorođenčadi te vanjski uzroci ili nesreće, najčešće prometne nesreće koje se većinom događaju zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Srčane bolesti su problem prisutan diljem regije, dok je smrtnost novorođenčadi izdraženija središnjoj Aziji i području Kavkaza, smrtnost uzrokovana vanjskim uzrocima je izraženija Bjelorusiji, Kazakhstanu, Rusiji, Ukrajini i baltičkim zemljama.

U izvješću stoji da prevencija i liječenje moraju zauzeti središnju ulogu budućim zdravstvenim smjernicama zemalja regije, posebno kroz širu implementaciju troškovno učinkovitih mjera.

Agenda financiranja
U regiji Europe i središnje Azije, kao i globalno, financiranje zdravstva se bazira na plaćanju usluga iz džepova potrošača ili financiranjem iz državnog proračuna, uključujući socijalno zdravstveno osiguranje. Prevelika razina plaćanja usluga iz džepova potrošača može uzrokovati financijsku nestabilnost kućanstava, a preveliko financiranje iz državnog proračuna predstavlja rizik za fiskalnu održivost.

„Kako bi osigurali da se bolja zdravstvena zaštita financira na način koji neće predstavljati preveliki teret za kućanstva ili državne proračune, preporučamo set akcija s ciljem poboljšanja financijske zaštite financijski ranjivih grupa istovremeno povečavajući učinkovitost državnog trošenja na zdravstvo.", kazao je Son Nam Nguyen, specijalist Svjetske banke za zdravlje i koautor studije.

Poboljšanje financijske zaštite zahtijevat će kombinaciju proširenih paketa povlastica, bolju usmjerenost zdravstvenih programa na ranjive grupe i mjere smanjenja neformalnog plaćanja. Kako bi zaštitili državne proračune od prevelikog trošenja izvješće predlaže poboljšanje učinkovitosti smanjenjem prekomjerne bolničke infrastrukture, uvođenjem inovacija u sustav dostave usluga i jačanje sustava informacija o radu pružatelja usluga. Naposlijetku, važno je smanjiti troškove kućanstava i državnih proračuna za lijekove usvajanjem racionalnije prakse izdavanja recepata i pametnijim metodama nabavke.

Institucionalna agenda
U izvješću stoji kako ne postoji jedan idealni zdravstveni sustav ili recept za postizanje boljih ishoda. Umjesto savršenog recepta, za jačanje institucionalnih aranžmana koji su na snazi u zdravstvenih sustavima regije potrebno je usvojiti ključne sastojke koji su zajednički najrazvijenijim zemljama, ali nisu prisutni u zemljama Europe i središnje Azije. Prema izvješću pet je sastojaka za reformu zdravstvenih sustava Europe i središnje Azije, a to su uvođenje plaćanja na bazi pacijenata, davanje veće autonomije pružateljima zdravstvenih usluga, bolja iskoristivost informacija za donošenje odluka, osiguravanje adekvatne podjele rizika te podupiranje navedenih napora za zdravstvenu reformu.