Njemačka i Nizozemska imale su goleme koristi od eura u proteklih 20 godina od njegova uvođenja, dok je u gotovo svim drugim članicama eurozone jedinstvena valuta bila značajan uteg gospodarskom rastu, pokazalo je najnovije istraživanje.

Istraživanje njemačkog Centra za europske politike pokazalo je da su zemlje članice eurozone koje su najsnažnije predane konzervativnoj fiskalnoj politici i koje su bile najkritičnije prema spašavanju prezaduženih zemalja u rubnom dijelu eurozone novcem poreznih obveznika tokom tih godina imale najveće koristi od zajedničke europske valute. Uveden 1999. godine, euro je potaknuo snažan procvat kredita i investicija time što su se prednosti niskih kamatnih stopa u Njemačkoj proširile duž zemalja članica na periferiji eurozone.

No, ti su dugovi postali teško održivi nakon financijske krize iz 2008., pri čemu su Grčka, Irska, Španjolska, Portugal i Cipar redom bili primorani tražiti financijsku pomoć zbog usporavanja rasta i nedostatnog financiranja.

U čitavom razdoblju od 1999. za Nijemce se u prosjeku procijenilo da su kumulativno bogatiji za 23.000 eura nego što bi bili da euro nije uveden, a Nizozemci za 21.000 eura. S druge strane, Talijani i Francuzi su u prosjeku bili siromašniji za 74.000 odnosno 56.000 eura.

Autori istraživanja Alessandro Gasparotti i Matthias Kullas procijenili su kako bi se razvijao BDP u osam zemalja članica eurozone da nisu prihvatile euro tako što su usporedili njihove krivulje rasta s onim gospodarstvima koje nemaju euro, a koja su ranije pokazivala slične trendove rasta.

Među gospodarstvima s kojima je uspoređivana Njemačka bili su Bahrain, Japan i Velika Britanija, a blok onih s kojim je Italija uspoređivana sadržavao je Izrael. Portugal je uspoređivan sa zemljama poput Barbadosa i Novog Zelanda.

Većina članica eurozone imala je razdoblja tijekom kojih im je valutna unija donosila veće koristi od šteta, no ona su uvelike bila nadjačana onim razdobljima kada je bila uteg gospodarskom rastu. Grčka je bila djelomična iznimka. "U prvih nekoliko godina nakon uvođenja Grčka je bila na golemom dobitku od eura, no od 2011. godine trpi enormne gubitke", napisali su autori. U cijelom su tom razdoblju Grci u prosjeku postali za 190 eura bogatiji nego što bi bili bez eura.

Budući da im nisu bile dopuštene devalvacije valuta kojima bi vratili konkurentnost, zemlje gubitnice bile su primorane pojačano provoditi strukturalne reforme, zaključili su autori, ističući Španjolsku među zemljama koje su na putu da anuliraju deficit na strani rasta koji su nakupili od uvođenja eura. "Od 2011., uvođenje eura rezultiralo je smanjenjem blagostanja. Gubitci su dosegnuli vrhunac 2014., a od tada se postojano smanjuju. Provedene reforme pokazuju rezultate", zaključili su autori istraživanja.