Instituti Ifo, Insee i Istat procjenjuju da će u prvom i drugom tromjesečju ove godine gospodarstvo eurozone porasti 0,3 posto. Domaća potražnja trebala bi slijediti rast BDP-a.

U četvrtom tromjesečju prošle godine BDP eurozone porastao je 0,2 posto, a prosječni godišnji rast iznosio je 0,8 posto.

Analitičari očekuju da će ove godine razlike između pojedinih država biti izraženije: Njemačkoj i Španjolskoj predviđaju snažan rast BDP-a, Francuskoj umjeren, a Italiji slab, navodi se u zajedničkim prognozama triju instituta koje je objavio Ifo.

Glavni pokretač rasta bit će domaća potražnja. Tržište rada postupno će se oporavljati, a na osobnu potrošnju utjecat će slaba dinamika promjena osobnih dohodaka i vrlo niska inflacija, koja će biti pod dodatnim pritiskom zbog pada cijena nafte. To sve će se odraziti u povećanju realno raspoloživog dohotka.

Blago povećanje gospodarskog rasta će, prema predviđanjima, imati ograničen utjecaj na rast zaposlenosti.

Unutarnja i vanjska potražnje te povoljniji uvjet financiranja potaknut će investicije. U prvom kvartalu ove godine očekuje se rast investicija za 0,2 posto, a u drugom 0,3 posto.

Uz pretpostavku da će cijena se cijene nafte stabilizirati na 56 dolara za barel (159 litara) i da će tečaj eura biti oko 1,21 dolara, inflacija bi u prvom tromjesečju trebala iznositi 0,1 posto, a u drugom 0,2 posto, prognoziraju ekonomski instituti.

U prognozama se napominje da je predviđeni scenarij sadrži mnoge rizike: s jedne strane bi pad cijena nafte i devalvacija eura mogli biti poticaj za jačanje unutarnje i vanjske potražnje, a s druge prijevremeni izbori u Grčkoj ugrožavaju stabilnost eurozone.