Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u lipnju za 1,5 bodova u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na 116,5 bodova.

Najviše su oslabila očekivanja u uslužnom sektoru, iskazana padom indeksa za čak 7,4 boda, na 17,1 bod.

Snažno je pogoršano i raspoloženje potrošača, uz pad indeksa za 4,2 boda u odnosu na svibanj, na minus 10,5 bodova.

Pogoršanje u uslužnom sektoru i među potrošačima zasjenilo je pojačani optimizam u industriji, maloprodaji i građevinskom sektoru.

Tako je indeks koji mjeri očekivanja u proizvodnom sektoru porastao u lipnju za 1,8 bodova, na 12,1 bod. Slično je poboljšanje zabilježeno i u sektoru maloprodaje, očitovano u rastu indeksa za 1,6 bodova, na 19,4 boda.

Najskromnije je pak porastao indeks koji mjeri očekivanja građevinskog sektora, za 1,3 boda, na 13,9 bodova, pokazuje izvješće Europske komisije.

Blago pogoršanje u EU

Na razini Europske unije ekonomska je klima u mjesecu na izmaku blago pogoršana u odnosu na svibanj, uz pad ESI-ja za 0,6 bodova, na 112,2 boda.

Pritom je pogoršanje u uslužnom sektoru i među potrošačima blago nadjačalo poboljšana očekivanja u maloprodaji.

Tako je indeks očekivanja potrošača pao za 1,2 boda a indeks uslužnog sektora za jedan bod. Blago je pogoršano i raspoloženje u građevinskom sektoru, iskazano u padu indeksa za 0,6 bodova.

Optimizam je pak ojačao u maloprodajnom sektoru, čiji je indeks porastao za 1,4 boda.

Očekivanja u industriji zadržala su se na razini prošlog mjeseca.

Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u eurozoni Britanija je u lipnju zabilježila blagi pad indeksa ekonomske klime, za pola indeksnog boda. Poljski je ESI ostao nepromijenjen u odnosu na svibanj.

Stagnacija u eurozoni

Ekonomska klima u eurozoni bila je u lipnju više-manje nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, uz neznatni pad ESI-ja, za 0,2 boda, na 112,3 boda.

Najviše su pogoršana očekivanja u građevinskom sektoru, iskazana u padu indeksa za 1,5 bodova, te među potrošačima, čiji se indeks spustio za 0,7 bodova u odnosu na svibanj.

Poboljšano je pak rapoloženje u maloprodajnom sektoru, uz rast indeksa za 1,4 boda, dok je u industriji i uslužnom sektoru ostalo nepromijenjeno u odnosu na svibanj.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše porastao indeks ekonomske klime u Italiji, za 1,2 boda, a slijedi Francuska s rastom indeksa za jedan bod.

Njemački je ESI pao za 0,8 bodova dok je onaj španjolski stagnirao.

U odvojenom je izvješću EK objavila da je poslovna klima u eurozoni u lipnju također bila gotovo nepromijenjena u odnosu na svibanj, uz pad indeksa BCI za neznatnih 0,05 bodova, na 1,39 bodova.

Pritom su ocjene menadžera o ukupnim i izvoznim narudžbama znatno pogoršane dok su njihova očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju bitno poboljšana.

Ocjene proizvodnje u prethodnom razdoblju i zaliha gotovih proizvoda zadržale su se na svibanjskoj razini, primjećuju u Komisiji.