Europska komisija u četvrtak je zadržala raniju procjenu rasta hrvatskog gospodarstva od 3,4 posto i povećala procjenu stope inflacije na 8,2 posto za ovu godinu, dok je za sljedeću godinu blago smanjila procjene rasta i znatno usporavanje inflacije.

Europska komisija u četvrtak je objavila ljetne ekonomske prognoze u kojima predviđa rast hrvatskog gospodarstva od 3,4 posto, jednako kao i u prethodnim proljetnim prognozama objavljenim 16. svibnja. Što se tiče procjene rasta BDP-a za sljedeću godinu, Komisija je blago smanjila prognozu s tri na 2,9 posto.

Komisija je zadržala i procjenu rasta za ovu godinu i za EU u cjelini, ali za sljedeću predviđa znatniji pad gospodarskih aktivnosti.

U eurozoni se ove godine predviđa rast od 2,6 posto, a sljedeće godine 1,4 posto. U cijeloj Uniji predviđa se rast od 2,7 posto ove godine i 1,5 posto sljedeće godine.

Hrvatska je zabilježila snažan rast u prvom kvartalu ove godine (2,7 posto na kvartalnoj, 6,7 posto na godišnjoj razini) uz potporu domaće potražnje, uglavnom privatne potrošnje i neto izvoza.

Dostupni kratkoročni indikatori za prve mjesece drugog tromjesječja (maloprodaja, industrijska proizvodnja, građevinarstvo i trgovina robama) ukazuju na nešto slabiju ekonomsku aktivnost u odnosu na prvi kvartal. Predviđa se da će se sporiji rast krajem 2022. nastaviti i 2023. godine, uglavnom zbog očekivanog manjeg rasta u hrvatskim glavnim trgovinskim partnerima.

Glavni pokretač rasta u ovoj godini, navode u EK, bit će uglavnom domaća potražanja, unutar koje će privatna potrošnja i investicije dati sličan doprinos.

Unatoč rastućoj inflaciji, očekuje se rast privatne potrošnje s obzirom na akumuliranu štednju, povoljan razvoj tržišta rada i snažnu turističku sezonu.

Investicije će u Hrvatskoj biti podržane europskim fondovima, s javnim sektorom u vodećoj ulozi. Očekuje se i pozitivan doprinos neto izvoza, posebice zbog snažne turističke sezone, koja će s obzirom na trenutne rezervacije premašiti rekord iz 2019.

I sljedeće godine domaća potražnja bit će glavni pokretač rasta, sa snažnom privatnom potrošnjom u okruženju stabilizirajuće inflacije i ubrzanja investicija. S druge strane, doprinos neto izvoza mogao bi postati negativan zbog rastućih pritisaka na uvoz i nešto slabiju od očekivane potražnje iz glavnih trgovinskih partnera, navode iz EK.

Prosječna inflacija u prvih pet mjeseci dosegnula je stopu od 7,9 posto, nešto iznad prosjeka EU-a od 7,3 posto, uglavnom zbog veće inflacije u travnju i svibnju, pokrenutu promjenama u administriranju cijena za kućanstva. U ostatku godine inflacija bi trebala postupno usporiti i ove godine dosegnuti stopu od 8,2 posto, a sljedeće pasti na 3,6 posto, što je ispod prosjeka europodručja.