Gospodarski rast u eurozoni naglo je usporio u protekla dva tromjesečja, potpirujući bojazni da se petogodišnje razdoblje iznimnog uzleta možda bliži prijevremenom završetku.

U ECB-u već dugo tvrde da su aktivnosti usporile gotovo isključivo zbog vanjskih faktora, podsjećajući da je domaća potražnja i dalje snažna a poslodavci po svemu sudeći nastavljaju otvarati nova radna mjesta.

"Osobna potrošnja glavni je pokretač aktualnog rasta gospodarskih aktivosti ali ima prostora i za njezino dodatno povećanje", smatraju u ECB-u. "Stanje na tržištu rada i dalje se poboljšava pa bi povjerenje potrošača trebalo ostati povišeno i u predstojećem razdoblju a osobna potrošnja trebala bi nastaviti rasti", procjenjuju.

Aktivnosti usporavaju u posebno osjetljivom trenutku za ECB budući da je središnja monetarna institucija eurozone počela postupno ukidati poticajne mjere. Tako do kraja godine planiraju ukinuti program kupnje obveznica ukupne vrijednosti 2.600 milijardi eura, nadajući se da je gospodarski rast dovoljno snažan da se održi i uz umjerenu podršku središnje banke.

U eurozoni je trenutno zaposleno više od 107 milijuna građana, najviše otkada se počeo pratiti taj podatak ali je stopa nezaposlenosti od 8,3 posto još uvijek čitav postotni bod iznad predkrizne razine.

ECB u biltenu konstatira da je oporavak osobne potrošnje dosada bio slabašan, posebno kada su u pitanju obitelji s nižim primanjima čija potrošnja tek treba dosegnuti razinu iz radzoblja prije krize.

Pritom su veće šanse da će kućanstva najsiromašnijih i najslabije obrazovanih segmenata društva, trenutno među glavnim dobitnicima trenda pojačanog zapošljavanja, kupovati robu koja ne spada u kategoriju osnovnih artikala, napominju u ECB-u.

Primjećuju i razlike među pojedinim zemljama.

"Gubici prouzročeni financijskom krizom nisu nadoknađeni posvuda. Tako je osobna potrošnja u Njemačkoj i Francuskoj sada oko 10 posto viša nego prije (recesije) dok se u Italiji i Španjolskoj nije posve oporavila", ističe se u biltenu.

Braneći aktualnu monetarnu politiku od kritički intoniranih tvrdnji da niske kamatne stope potiču snažan rast cijena, u ECB-u napominju da prigušeni rast kreditiranja pobija argument da aktualni uzlet potrošnje počiva na jeftinim kreditima.

"Nema baš puno dokaza u prilog tvrdnji da su niske kamatne stope dovele do općeg povećanja duga kućanstava, što potkrepljuje stajalište da je gospodarski rast u cjelini održiv", zaključak je ECB-ovih stručnjaka.