Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je snizila prognoze inflacije i rasta za gospodarstvo eurozone, poručivši da su po potrebi spremni pojačati ili produljiti program kupnje imovine u slučaju pogoršanja prilika u svjetskom gospodarstvu s obzirom na rizike u gospodarstvima u nastajanju, posebno Kini.

U ECB-u su snizili prognoze inflacije i sada u ovoj godini očekuju inflaciju od svega 0,1 posto, dok su sredinom srpnja bili prognozirali 0,3 posto. Za 2016. godinu predviđaju ubrzanje inflacije na 1,1 posto, čime je snižena ranija procjena od 1,5 posto. Blago je snižena i procjena inflacije za 2017. godinu, na 1,7 posto, s prvotno projiciranih 1,8 posto.

Iz banke su poručili da su povećani izgledi da banka neće dosegnuti srednjoročno zacrtanu inflaciju od nešto manje od dva posto s obzirom na niže cijene nafte, slabiji rast u Kini i u ostalim gospodarstvima u nastajanju i na jačanje eura.

Prognoze su izrađene prije 12. kolovoza i nisu obuhvatile najnovije oštro pogoršanje ekonomskih prilika u Kini, koje predstavlja rizik po projekcije, upozorio je na redovnoj konferenciji za novinstvo nakon redovne mjesečne sjednice čelnik ECB-a Mario Draghi. Upravno vijeće ECB-a ipak smatra da je prognozirana slabija inflacija rezultat "prolaznih faktora", napomnuo je Draghi.

Banka je na sjednici očekivano zadržala ključne kamatne stope na rekordno niskih 0,05 posto.

ECB je snizio i prognoze gospodarskog rasta u eurozoni u ovoj i iduće dvije godine. Za 2015. prognoza je snižena na 1,4 posto, s 1,5 posto projiciranih u srpnju. U 2016. i 2017. rast bi trebao ubrzati na 1,7 odnosno 1,8 posto, čime su srpanjske projekcije snižene za 0,2 postotnog boda.

Draghi je na konferenciji za novinstvo istaknuo i da se program kupovina imovine ukupne vrijednosti 1.000 milijardi eura provodi bez teškoća, premda polaganim tempom. Upravno vijeće ECB-a spremno je po njegovim riječima poduzeti i dodatne mjere ali ocijenili su da bi sada to bilo preuranjeno.

"Upravno vijeće posebno napominje da program kupnje imovine pruža dovoljnu fleksibilnost u pogledu prilagodbe veličine, sastava i trajanja programa", kazao čelnik ECB-a.

ECB mjesečno kupuje imovinu u vrijednosti do 60 milijardi eura i trebao bi to činiti još najmanje godinu dana kako bi potaknuo kreditiranje u eurozoni a time i gospodarski rast.

Signalizirana je tek mala promjena u programu kvantitativnog ublažavanja, pa će tako ECB ubuduće moći kupovati maksimalno 33 posto svakog novog izdanja državnih obveznica, u odnosu na dosadašnjih 25 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) preporučio je ECB-u u danas objavljenoj bilješci uoči sastanka financijskih dužnosnika 20 vodećih svjetskih gospodarstava u Turskoj da proširi program kvantitativnog ublažavanja ako izostane potrebno jačanje inflacije u skladu sa ciljanom cjenovnom stabilnošću u srednjoročnom razdoblju. Kao razlog naveli su, između ostalog, usporavanje gospodarskog rasta u Kini i sve izraženije oscilacije na financijskim tržištima.