"Neto kupnje u sklopu programa kupnje imovine privest će se kraju u prosincu 2018.", kazala je glasnogovornica ECB-a po završetku današnje sjednice, posljednje u ovoj godini.

ECB je tako nakon opetovanih najava službeno najavio završetak kvantitativnog popuštanja, u sklopu kojeg je u četverogodišnjem razdoblju u financijski sustav eurozone ubrizgao 2.600 milijardi eura.

Signalizirali su ipak da neće žuriti s dodatnim zaoštravanjem monetarne politike s obzirom na usporavanje gospodarskog rasta, prijetnju trgovinskog rata, izgledan izlazak Velike Britanije iz Europske unije bez sporazuma o trgovinskom režimu i napetosti oko proračuna u Italiji i Francuskoj u kontekstu najnovijih prosvjeda.

Ponovili su da će ključne kamatne stope zadržati na postojećim rekordno niskim razinama barem do kraja ljeta iduće godine, te da će nastaviti reinvestirati prihod od dospjelih obveznica kroz dulje vremensko razdoblje.

Upravno vijeće namjerava nastaviti reinvestirati prihod od naplate duga po dospjelim obveznicama "kroz dulje razdoblje" nakon što počne podizati ključne kamatne stope, kaže se u priopćenju objavljenom po završetku sjednice.

Time je izmijenjena prijašnja ECB-ova smjernica prema kojoj je reinvestiranje trebalo biti nastavljeno "kroz dulje razdoblje" nakon završetka kupnji obveznica.

Čelnik ECB-a Mario Draghi potvrdio je da je odluka o reinvestiranju bila jednoglasna.

Na konferenciji za novinare predsjednik ECB-a upozorio je na naznake posustajanja zamaha u gospodarstvu, ukazujući na brojne rizike, vanjske i unutarnje, uključujući političku neizvjesnost, protekcionizam i nestabilnost financijskih tržišta.

Za program kvantitativnog popuštanja kazao je da je u nekim trenucima u posljednje gotovo četiri godine bio jedini pokretač oporavka u gospodarstvu.

ECB je zadržao negativne kamatne stope na depozite, trenutno najvažniji instrument u kamatnoj politici, od minus 0,4 posto. Potvrdili su i ključne kamatne stope, koje određuju cijenu kredita u gospodarstvu, na rekordno niskih nula posto.

Blago su snizili projekcije gospodarskog rasta za 2018., na 1,9 posto, i za 2019., na 1,7 posto. To je za po 0,1 postotni bod niže no što je ECB prognozirao u rujnu.

Procjena za 2020. potvrđena je na 1,7 posto, dok bi u 2021 godini rast trebao usporiti na 1,5 posto.

Blago je pak - za 0,1 postotni bod - podignuta procjena ovogodišnje inflacije, na 1,8 posto. U identičnom je postotnom iznosu pak snižena procjena za iduću godinu, na 1,6 posto, a potvrđena je procjena od 1,7 posto za 2020.

Za 2021. ECB predviđa inflaciju u visini 1,8 posto.