Kao što se i očekivalo, ECB je na današnjoj sjednici, prvoj u mandatu nove čelnice Christine Lagarde, zadržao ključne kamatne stope na rekordno niskim razinama, uključujući negativnu kamatnu stopu od 0,5 posto za depozite banaka.

Nastavljaju i s novim krugom kupnje imovine, započetim 1. studenoga, u mjesečnim iznosima do 20 milijardi eura.

Manje su pesimistični u pogledu zamaha u gospodarstvu eurozone, blago podigavši prognozu rasta u 2019., za 0,1 postotni bod u odnosu na rujanske projekcije, na 1,2 posto. Procjena za 2020. snižena pak za 0,1 postotni bod, na 1,1 posto. U 2021.i 2022. rast bi trebao blago ubrzati, na 1,4 posto.

Ovogodišnja je inflacija procijenjena na 1,2 posto, a u 2020. trebala bi blago oslabiti, na 1,1 posto. U naredne dvije godine rast cijena trebao bi ubrzati, na 1,4 posto u 2021., te na 1,6 posto u 2022.

S obzirom na slabije izglede na gospodarstvo, Lagarde je na konferenciji za novinare izrazila zadovoljstvo apelom eurogrupe zemljama-članicama da vode "diferenciranu" fiskalnu politiku. Zadovoljna je i spremnošću neformalne skupine ministara financija eurozone da igra ulogu koordinatora.

"Sve zemlje moraju intenzivirati nastojanja da struktura njihovih javnih financija bude poticajnija za rast", poručila je nova čelnica ECB-a.

Lagarde je najavila i dugoročnu analizu ECB-ovih instrumenata, koja bi trebala startati u siječnju. Središnje će mjesto u analizi biti rezervirano za ′cjenovnu stabilnost′, koja je u ECB-u iskazana ciljanom godišnjom inflacijom od "nešto ispod dva posto".

Analiza bi trebala biti zaključena do kraja iduće godine a uključivat će i razmatranja problema poput globalnog zatopljenja, tehnoloških promjena i nejednakosti u društvu.