Upravno vijeće ECB-a morat će u ponedjeljak odlučiti hoće li nastaviti podupirati grčke banke, a tu odluku će nerado donijeti prije nego o tome rasprave lideri eurozone.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande razgovarali su već u nedjelju navečer, a predsjednik Europske unije Donald Tusk sazvo je samit eurozone za utorak.

Glas naroda da se odbiju uvjeti za financijsku pomoć koje su Grčkoj postavili vjerovnci ostavio je zemlju bez novca i doveo ECB u stupicu: središnja europska banka sada mora odlučivati između moralnog hazarda da financira i dalje sustav na rubu bankrota, ili dramatičnih posljedica ako to ne učini.

S obzirom na rizik za euro, predsjednik ECB-a i njegove kolege signalizirali su da će preuzeti vodstvo od politčara izabranih na izborima.

"Jasno je da ECB nema želju predvoditi političke procese", tumači Michala Marcussen, čelnica Odjela ekonomske analize u lodonskom uredu Societe Generalea. "Sve dok pregovori između grčke vlade i eurozone traju, malo je vjerojatno da će ECB u potpunosti obustaviti pristup grčkim bankama programu Hitne likvidnosti."

Glasnogovornik ECB-a odbio je komentirati planove Upravnog vijeća.

Predsjednik ECB-a Mario Draghi u ponedjeljak ujutro razgovarat će s predsjednikom Europske unije Donaldom Tuskom, predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i nizozemskim ministrom financija Jeroenom Dijsselbloemom, koji predsjeda sastancima ministara financija eurozone, navodi se u priopćenju Europske komisije.

Merkel i Hollande, koji će se sastati u ponedjeljak u 18:30 u Parizu, rekli su da odluka grčkog naroda treba poštivati. Istog dana o Grčkoj će raspravljati radan skupina eurozone.

Odmah nakon što je najavio referendum i nakon što su pregovori s vjerovnicima prekinuti, grčki premijer Cipras najavio je da će se njihovi predstavnici u ponedjeljak nakon referenduma vratiti za pregovarački stol.

Grčki ministar financija Janis Varufakis izjavio je za Bloomberg 2. srpnja da će se banke, zatvorene proteklog tjedna, otvoriti 7. srpnja.

Dok su političari uzeli vremena da utvrde svoje pregovaračke pozicije, ECB je razmatrao financijsko stabilizacijske rizike. Euro je u nastavku trgovanja nakon pauze za vikend pao više od 1 posto, ispod 1,10 dolara.

ECB tvrdi da na raspolaganju ima alate i sposobnost da se razviju nove kako bi se borio protiv financijske nestabilnosti u eurozoni i drugdje. Kao potencijalne prilagodbe svog programa kvantitativnog popuštanja, ECB je osigurao međunarodne linije za razmjenu valuta i podršku ne-eurskih zemalja istočne Europe.

"U sadašnjim okolnostima velike neizvjesnosti u Europi i svijetu, ECB će učiniti više ako bude potrebno", rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Benoit Coeure u nedjelju. "U naše postupke u ovom predmetu ne bi trebalo sumnjati."

A što to više ECB treba učiniti u slučaju Grčke, bit će tema o kojoj će Upravno vijeće raspravljati u ponedjeljak. Nakon isključenja s međunarodnih tržišta i iz ECB-ovog programa otkupa obveznica, grčke banke u posljednjih pet mjeseci oslanjale su se na program za hitnu likvidnost vlastite središnje banke, uz suglasnost ESB-a. Sada je i ta potpora na izmaku.

Bez te pomoći banke će i dalje morati ograničavati podizanje gotovine. No, u situaciji kad je dogovor o financijskoj pomoći daleko, to bi mogao biti spas za grčke financije, a ECB ne može zanemariti svoju dužnost da štiti Eurosustav.

"U situaciji kada su izgledi za dogovor slabi, ECB nema osnova da dalje šalje eure u Atenu", smatra Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberg Banke u Londonu. "Grčka hitno treba eure. Bez dogovora s vjerovnicima, njen financijski suatav ubrzo će postati insolventan. "

Hitnost odluke Upravnog vijeća dodatno je pojačana približiavanjem 20. srpnja, kada bi Grčka trebala ECB-u uplatiti 3,5 milijarde eura na ime obveznica kupljenih u ranijoj fazi krize.

To je "najvažniji" datum, rekao je član upravnog vijeća ECB-a Ewald Nowotny 30. lipnja.

Europski zakon zabranjuje izravno financiranje vlade od strane središnjih banaka. ECB ne može pristati na neplaćanje, a mogao bi biti primoran poduzeti drastične korake ako se to dogodi, prisiljavajući Grčku da napusti eurozonu.

No, izlazak države članice iz eurozone bio bi najveći izazov za jedinstvene europsku valutu do danas.