Kako je priopćeno iz ECB-a, upravno će vijeće do kraja rujna neto kupovati vrijednosne papire u sadašnjem mjesečnom iznosu od 30 milijardi eura. Potom će u razdoblju od listopada do kraja prosinca prepoloviti mjesečni iznos kupnji, na 15 milijardi eura da bi ih na kraju godine okončali.
To neće značiti naglo zaoštravanje monetarne politike, poručuju iz središnje banke, dodajući da će kamatne stope ostati na rekordno niskim razinama još barem do kraja ljeta iduće godine.

Takvim su porukama signalizirali da ne misle odustati od potpore gospodarstvu, premda će ona biti nešto slabijeg intenziteta.

"Upravno vijeće očekuje da će ključne kamatne stope ostati na sadašnjim razinama barem do kraja ljeta 2019. a zasigurno onoliko dugo koliko će biti potrebno kako bi se zajamčila usklađenost inflacijskih kretanja s trenutačnim očekivanjima o postojanoj prilagodbi", navodi se dalje u priopćenju.

Ujedno su povisili procjene inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) za ovu i iduću godini kako bi odražavale prije svega više cijene nafte. U 2018. i 2019. sada očekuju inflaciju od 1,7 posto, nasuprot u ožujku projiciranih 1,4 posto. U 2020. trebala be se zadržati na 1,7 posto.

Procjena rasta BDP-a eurozone za ovu je godinu pogoršana pak u odnosu na projekcije iz ožujka, dok su one za 2019. i 2020. godinu potvrđene.

U 2018. sada očekuju rast od 2,1 posto, nasuprot u ožujku projiciranih 2,4 posto. U iduće dvije godine rast bi trebao usporiti na 1,9 posto odnosno 1,7 posto, u skladu s projekcijama iz ožujka.

Najveća smetnja u procesu normalizacije monetarne politike mogli bi biti sumorni gospodarski izgledi, u kontekstu prijetećeg trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama, nove vlade u Italiji koju tvore krajnje desna stranka Liga i antiestablišmentski Pokret pet zvijezda i slabljenje inozemne potražnje.

Na konferenciji za novinstvo nakon sjednice predsjednik ECB-a Mario Draghi nije želio navoditi pojedinosti o rokovima sniženja kamatnih stopa.

"Nismo raspravljali o tome kada bismo mogli podizati kamatne stope", istaknuo je Draghi.

"Aktualna je odluka donesena u uvjetima snažnog gospodarstva i pojačane neizvjesnosti", naglasio je u osvrtu na politički kontekst obilježen u prvom redu pojačanim trgovinskim napetostima između SAD-a, Europe i Kine.

Napominje pritom kako u ECB-u ne vide razloga za zabrinutost zbog nedavnih političkih previranja u Italiji, iako bi nove vlade zemalja eurozone trebale voditi računa o tome da ne potkopavaju svoje institucije.

Italija je nakon izbora u ožujku napokon dobila novu vladu, nakon što su relativni pobjednici izbora Pokret pet zvjezdica i radikalno desna Liga odustali od kandidata za ministra financija poznatog po kritici eura i Europske unije.

Ne treba dramatizirati pojavu novih vlada čiji se stavovi razlikuju od prevladavajućih, poručio je čelnik ECB-a.

"Imamo 19 zemalja (u eurozoni) pa ćemo svako malo imati i 19 izbora."

O razlikama bi se ipak trebalo raspravljati "u okviru postojećih sporazuma", naglasio je Draghi.

"Važno je da te rasprave ne ponište napredak postignut uz velike žrtve... riječima koje neće poništiti taj proces", pojasnio je.