Ipak, taj se pozitivni trend nije odrazio na hrvatske obveznice, a po mišljenju domaćih analitičara, ovosit će o kretanjima referentnih izdanja. Kako navodi Bloomberg, od kraja veljače prinos na poljsku 10-godišnju obveznicu smanjen je 33 baznih bodova, mađarsku 18, a češku 15 baznih bodova. Kako pojašnjava Esther Law, menadžerica u Amundiju, najvećoj europskoj tvrtki za upravljanje imovinom, trenutna nesigurnost oko Rusije i Turske zasigurno čini dug država srednje i istočne Europe sigurnijim u relativnim okvirima.

Međutim, Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke za Poslovni dnevnik smatra kako blagi pad prinosa na obveznice zemalja u CEE regiji treba sagledati i u kontekstu pada prinosa na referentne, njemačke državne obveznice u spomenutom razdoblju. "U tom kontekstu, usprkos padu prinosa, premije rizika za većinu CEE zemalja, pa tako i Hrvatsku, nešto se povećala", ističe Kovač.

Što se tiče kretanja prinosa u nadolazećem razdoblju, Kovač ističe određena očekivanja oko idućih koraka globalnih središnjih banaka, prije svega Federalnih rezervi i Europske središnje banke te posredno utjecaj na referentne prinose (SAD i Njemačka). "Pad premije na rizik Hrvatske - trend koji je prevladavao tokom 2017. godine - može imati određen ′kompenzirajući′ učinak, a što ponovo stavlja fokus na potrebu nastavka provođenja odgovorne fiskalne politike i ubrzavanje strukturnih reformi kako bi se ubrzala dinamika gospodarskog rasta u srednjem roku", kaže Ersteov analitičar.