ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, na kraju listopada 2012. dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, iznosio je 174,5 mlrd kuna, što je za 2,7 mlrd kuna više nego na kraju rujna.

Pri tome je dug Republike Hrvatske iznosio 165,8 mlrd. kuna, što je za 2,2 mlrd kuna više nego na kraju rujna, pri čemu je domaća komponenta zabilježila snažniji rast (%2B1,6 mlrd kuna), nego inozemna (%2B564 mil kuna).

U prvih deset mjeseci 2012. godine dug središnje države porastao je za 20,5 mlrd kuna ili 13,3%, čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u promatranom je razdoblju porastao za 10,5 mlrd kuna na 63 mlrd kuna, dok je unutarnji dug porastao za 10 mlrd kuna na 111,5 mlrd kuna.

Rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd kuna i 400 mil eura ( u srpnju), dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju.

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u listopadu su se povećala za 678 mil kuna u odnosu na rujan te su iznosila 55,2 mlrd kuna, pri čemu je snažniji rast zabilježen kod inozemnih jamstava. U odnosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,7 mlrd kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 2,4 mlrd kuna, a domaća za 2,3 mlrd kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države.