Novi podaci velikog europskog istraživanja pokazuju da je Hrvatska na samom dnu EU po pitanju neplaćanja, a daleko najveći neplatiša je državni sektor: zbog toga gotovo 50% firmi kaže da više ne može rasti ni zapošljavati

Dosadašnja Vladina nastojanja da uvede reda u sustav plaćanja, barem ako je suditi po ocjenama stranih analitičara i iskustvima domaćih poduzetnika, nisu dala velikih rezultata. Hrvatska, naime, i dalje, pokazuje istraživanje švedske tvrtke Intrum Justitia, spada u skupinu najrizičnijih europskih zemalja kada je u pitanju urednost plaćanja.

Situacija je teža samo u susjednoj Bosni i Hercegovini, te u Grčkoj. Po rizičnosti naplate potraživanja Hrvatska se ove godine nalazi rame uz rame s Portugalom, a neznatno bolja situacija je u Bugarskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Sloveniji, kao i u financijskom krizom rastrganom Cipru, pokazuje Europski indeks plaćanja, kojeg svake godine, na temelju opsežne ankete, provodi Intrum Justitia.

U odnosu na prošlu godinu, objašnjava se u analizi, trajanje plaćanja u Hrvatskoj produljilo se. Građanima tako u prosjeku treba 50 dana da podmire svoje račune, a to je 20 dana više nego što bi trebalo. S plaćanjima još više kasne tvrtke, kod kojih se računi u prosjeku podmiruju u roku od 54 dana. Muku s plaćanjima i dalje muči i država, budući da je projsečan rok u kojem tijela javne vlasti podmiruju svoje obveze, prema tim nalazima, 62 dana.

Novčana suša

Glavni problem kašnjenja u plaćanjima je dugotrajna recesija, koja je dovela do prave novčane "suše". Kada se na nju nadovežu i već tradicionalni hrvatski problemi s "kulturom neplaćanja", ne čudi što je istraživanje pokazalo da 73 posto ispitanika ima iskustva s neurednim plaćanjima, a da 42 posto anketiranih poslovnih ljudi strahuje da će se rizici u plaćanjima u narednih godinu dana povećati. Dodatni razlog za zabrinutost proizlazi iz podatka da 35 posto poslovnjaka tvrdi kako je problem neplaćanja jedan od razloga zbog kojeg moraju otpuštati, a njih 47 posto žali se da zbog nemogućnosti pravodobne naplate svojih potraživanja ne može zapošljavati.

Problem neplaćanja nije samo hrvatski problem. Recesija i spor oporavak u cijeloj je Europi doveo do velikog rasta nelikvidnosti. Čak i u Njemačkoj, zemlji željezne discipline i u platnom sustavu, više od trećine kompanija koje su sudjelovale u istraživanju žali se da zbog spore i zakašnjele naplate svojih potraživanja moraju otpuštati ljude. Slika s neplaćanjima, naravno, jako se razlikuje od zemlje do zemlje, a i tu do izražaja dolazi podjela na disciplinarniji europski sjever i nedisciplinirani europski jug.

Velika potraživanja

U svakom slučaju, vrlo je zabrinjavajući podatak prema kojem je 55 posto od 10.000 europskih kompanija koje su sudjelovale u ovogodišnjem istraživanju poručilo da ima problema u poslovanju zbog nemogućnosti naplate ili zbog kašnjenja u naplati svojih potraživanja. Daleko od optimisitčnog je i podatak prema kojem su, zbog nemogućnosti naplate, europske tvrtke morale otpisati 360 milijardi eura potraživanja. To je, pokazuju računice, iznos koji je dovoljan za zapošljavanje osam milijuna ljudi. I jedan od razloga zbog kojih je oporavak sporiji od očekivanja.

Probleme s naplatom potraživanja, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu, osjećaju i hrvatske tvrtke. Jedna od njih je i tekstilna tvrtka Estare Culto, čiji nam vlasnik i predsjednik Uprave Nikola Mikić kaže da od svojih dobavljača trenutno potražuje oko 10,5 milijuna kuna. Poseban mu problem predstavalja što sve veće probleme u naplati ima i s kupcima u inozemstvu. Tako je jedan od poslovnih partnera iz Njemačke, s kojim je Estare Culto, surađivao 23 godine nedavno završio u stečaju, pa je upitno kako će se i kada od njih naplatiti, dok drugi kasni s plaćanjima.

Ipak, svoja potraživanja u inozemstvu Estare Culto brže naplati od onih u Hrvatskoj. Najveći dio potraživanja od stranih kupaca, pojašnjava Mikić, Estare Culto uspijeva naplatiti u roku od sedam do 30 dana od isporuke. U Hrvatskoj to ide malo sporije: za naplatu potraživanja Estare Cultu potrebno je oko 70 dana. Naravno, uz uvjet da ima sreće i da pravdu ne mora istjerivati po sudovima.

Lanac neplaćanja

- Jednog našeg kupca smo još prije više od godinu dana tužili zbog duga od 2,5 milijuna kuna, a prvo pripremno ročiste nam je zakazano tek u listopadu ove godine. Imamo i slučaj u kojem je kupac od nas kupio strojeve za 600.000 kuna i prodao ih u Argentinu, ali nam to nikad nije platio. Drugi nam je kupac iz Rijeke ostao dužan 350.000 kuna. U oba slučaja imamo pravomoćne sudske presude, ali morali smo otpisati potraživanja jer ih ne možemo naplatiti. Mi smo tu nemoćni - žali se Mikić.

Naravno, lanac neplaćanja tvori zatvoreni krug. Tvrtka koja ne može naplatiti svoja potraživanja teško redovito podmiruje i vlastite obveze. Stoga Mikić podržava uvođenje reda u platni sustav. Ipak, upozorava da i to ima svoju cijenu.

Poslovni život

- Zbog problema neplaćanja, u posljednje vrijeme svi su posegnuli za nekim oblikom avansnog plaćanja, posebno na domaćem tržištu. Naplata je time bolja, ali je i manje narudžbi - upozorava Mikić, čija tvrtka zapošljava preko 400 radnika.

Unatoč tome, kaže, stanje je sada ipak za nijansu bolje nego što je bilo ranije. No, zakoni su, upozorava, jedno, a stvarnost drugo.

Slične nalaze daje i istraživanje Intrum Justitije. Kašnjenja u plaćanjima postala su sastavni dio europskog poslovnog života i trebat će puno više od dobro sročenih zakona da se riješi taj problem.