Dok SAD pregovara s Kinom o carinama koje je američki predsjednik Donald Trump uveo kako bi potaknuo ponovno otvaranje proizvodnih radnih mjesta u SAD-u, Peking cilja na novu industrijsku revoluciju u kojoj bi mnoge tvorničke zadatke obavljali humanoidni roboti.

U prostranom skladištu u šangajskom predgrađu rukovatelji upravljaju desecima humanoidnih robota koji kontinuirano ponavljaju zadatke poput slaganja majica, pripremanja sendviča i otvaranja vrata. Vlasnik tog pogona kineski je startup za proizvodnju humanoidnih robota AgiBot, koji s pomoću podataka prikupljenih tijekom svakodnevnog 17-satnog radnog vremena pogona trenira robote kako bi mogli ući u sve sfere ljudskog djelovanja i promijeniti način na koji živimo, radimo i zabavljamo se.

"Zamislite samo da jednog dana u našoj tvornici robota roboti sastavljaju sami sebe", rekao je Yao Maoqing, partner u AgiBotu. Dok Peking traži rješenja za goruće probleme, kao što su trgovinske napetosti sa SAD-om, pad broja stanovnika i usporavanje rasta, važnost humanoidnih robota u tim pothvatima naglasio je posjet kineskog predsjednika Xi Jipinga, koji je u Šangaju prošli mjesec razgledao AgiBotove robote. Xi je tijekom posjeta u šali rekao da bi roboti možda mogli zaigrati u nogometnoj momčadi. Druga kineska kompanija za razvoj humanoidnih robota, Unitree, prisustvovala je pak sastanku s privatnim kompanijama koji je Xi održao početkom godine kako bi ih pozvao da pomognu kineskom gospodarstvu.

Posljednjih godina kineski humanoidni roboti pokazuju sve više spretnosti i okretnosti, a mogu izvoditi salto, trčati polumaratone, pa čak i igrati nogomet, kako je u šali predložio Xi. Ali ovo je prvi podrobni izvještaj o tome kako kineski napredak u razvoju umjetne inteligencije, djelomično potaknut uspjehom domaćih kompanija poput DeepSeeka, kao i obilnom državnom potporom, omogućuje kompanijama za razvoj humanoidnih robota da impresivni robotski hardver upari sa softverom koji im je potreban kako bi roboti bili financijski isplativi, napominje Reuters.

Reuters je razgovarao s desetak osoba, uključujući kineske proizvođače humanoidnih robota, investitore i analitičare, koji su opisali kako će napredak u razvoju robotskog "mozga" omogućiti tim metalnim strojevima da od pukog kurioziteta postanu produktivni radnici sposobni za samostalno učenje koji bi mogli iz korijena promijeniti najveću svjetsku proizvođačku silu. Kina planira konkurentsku prednost u tom području postići usmjeravanjem na treniranje modela umjetne inteligencije na podacima te na njihovo poboljšavanje, izjavili su izvori, a neki su naglasili da im je u tome od velike pomoći stručnost DeepSeeka.

DeepSeek i kineska vlada nisu odgovorili na Reutersove upite za komentarom o njihovim ulogama u razvoju humanoidnih robota. Uspješna i široka upotreba tih robota u tvornicama omogućila bi Kini da nastavi poticati gospodarski rast te da ostane najveća svjetska industrijska sila, zbog čega je sektor robotike područje u kojem se natječe sa SAD-om. Manje je jasno kako bi Peking odgovorio na problem otpuštanja radnika iz tvornica. Državni su mediji natuknuli da bi dugoročno otvaranje radnih mjesta prevagnulo nad kratkoročnim ekonomskim problemima građana, baš kao i u prethodnim industrijskim revolucijama.

Izdašna državna potpora

Kineske vlasti dodjeljuju izdašne subvencije kompanijama koje se bave humanoidnim robotima. Sektoru je tijekom posljednjih deset godina dodijeljeno više od 20 milijardi dolara, a Peking će uspostaviti fond vrijedan jedan bilijun juana (137 milijardi dolara) namijenjen podržavanju startupova u područjima poput umjetne inteligencije i robotike, pokazuju službene objave.

Država je i ključni kupac, zaključio je Reuters nakon pregleda stotina natječajnih dokumenata. Državna potrošnja na nabavu humanoidnih robota i povezanih tehnologija poskočila je 2024. za više od četiri tisuće posto, na 214 milijuna juana, sa skromnijih 4,7 milijuna juana potrošenih 2023.

Drugi oblici državne potpore obuhvaćaju i fond vrijedan 10 milijardi juana namijenjen financiranju projekata u području umjetne inteligencije i robotike koji je nedavno uspostavio grad Shenzhen na jugu Kine. Proizvođači humanoidnih robota i dobavljači komponenti sa sjedištem u regiji Wuhan imaju pak pravo na subvencije u visini do 5 milijuna juana nakon što dosegnu prag ciljeva nabave i prodaje, ali i na besplatne uredske prostore.

I pekinška gradska vlast uspostavila je 2023. fond za robotiku, nudeći kompanijama koje žele ubrzati proizvodnju prvih modela svotu do 30 milijuna juana. Neki analitičari predviđaju da bi razvoj humanoidnih robota mogao teći slično razvoju električnih vozila, čiji su troškovi drastično potonuli tijekom posljednjih desetak godina kad je skočio broj proizvođača, a kineske državne potpore potaknule velik broj kineskih građana na kupnju tih vozila.

Prosječna cijena materijala za proizvodnju jednog humanoidnog robota do kraja ove godine iznosit će 35 tisuća dolara, ali mogla bi do 2030. pasti na 17 tisuća dolara, uz uvjet da se većina materijala nabavlja iz Kine, izjavio je u istraživanju Ming Hsun Lee, rukovoditelj odjela automobilskog i industrijskog istraživanja za šire kinesko područje pri kompaniji Bank of America Securities. Tri kineska proizvođača humanoidnih robota za Reuters su izjavila da predviđaju sličan pad troškova koji bi se mogao dogoditi u godinu dana. Usporedbe radi, troškovi komponenti za Tesline robote Optimus, ako se svi veći dijelovi dobavljaju izvan Kine, trenutno iznose od 50 do 60 tisuća dolara, dodao je Lee. Tesla nije odgovorio na Reutersov upit za komentarom.

"Zahvaljujući sveobuhvatnom opskrbnom lancu, Kina može značajno smanjiti cijenu proizvodnje humanoidnih robota, što joj daje veliku prednost"; izjavio je Lee za Reuters, procijenivši da bi se do 2030. u svijetu moglo prodavati milijun robota godišnje. "Ta je industrija još uvijek u fazi naglog rasta", dodao je Lee.

Umjetna inteligencija i podaci

Kineska vlada puno ulaže i u prikupljanje podataka, što je, prema riječima nekoliko čelnika, najveća slabost sektora, ali i područje u kojem Kina ima prednost.

U usporedbi s generativnom umjetnom inteligencijom, područjem u kojem su tehnološke kompanije temeljne modele trenirale na temelju ogromnih setova podataka s interneta koji su obuhvaćali tekst, slike i zvučne zapise, količina podataka potrebnih za treniranje modela umjetne inteligencije koji se upotrebljavaju za pokretanje humanoidnih robota daleko je manja. Humanoidni roboti moraju biti u interakciji s fizičkom okolinom i trenirati na setovima podataka usmjerenima na zadatke poput slaganja kutija ili ulijevanja vode u čašu.

Prošle godine šangajske vlasti pomogle su u uspostavljanju AgiBotovog pogona za prikupljanje podataka, omogućivši kompaniji da se bez naknade useli u prostor u kojem oko 200 radnika svaki dan upravlja stotinjkom robota. Taj pogon omogućuje AgiBotu da prikuplja visokokvalitetne, ciljane podatke koje može upotrebljavati za treniranje modela umjetne inteligencije koji će pokretati robote, izjavio je Yao. Slične pogone vlasti grade u Pekingu i Shenzhenu, navodi se u najavama. Sve šira upotreba humanoidnih robota, osobito u tvornicama, vjerojatno će ubrzati proces prikupljanja podataka.

Startup za proizvodnju humanoidnih robota MagicLab u intervjuu je izjavio da mu je usmjeravanje na robotski "mozak" omogućilo da odnedavno upotrebljava prototipove u proizvodnim linijama za zadatke poput kontrole kvalitete, rukovanja materijalom i sastavljanja. "Taj napredak omogućio nam je da su u 2025. usmjerimo na primjene u stvarnom svijetu ", izjavio je izvršni direktor Wu ChangZheng.

Dodao je da je MagicLab u svoje robote integrirao modele umjetne inteligencije kao što su DeepSeek, Alibabin Qwen i ByteDanceov Doubao. "DeepSeek je pomogao u razvoju rasuđivanja i razumijevanja zadatka, što je doprinijelo razvoju ′mozga′ naših robota", rekao je.

Najveća prednost - dominacija u hardveru

Najveća je prednost Kine ipak njezina dominacija u hardveru koji čini humanoidnog robota. U toj se zemlji može proizvesti čak 90 posto svih komponenti humanoidnog robota, što smanjuje prepreke za ulazak na tržište, tvrde startupovi i analitičari. Zato je većina proizvođača koji se bave takvim projektima danas u Kini, a ta država dominira opskrbnim lancem, navodi investicijska banka Morgan Stanley. Neki kineski startupovi robote prodaju za samo 88 tisuća juana (12.178 dolara).

U sektoru se naglo povećao broj novih kompanija. U 2024. 31 kineska kompanija predstavila je 36 kompetitivnih modela humanoidnih robota, dok su američke kompanije predstavile tek osam modela, navode u Morgan Stanleyju.

Najmanje šest kompanija u Kini, uključujući vodeće firme na tržištu Unitree i UBTech, izjavilo je da su započele fazu masovne proizvodnje ili da se pripremaju to učiniti ove godine.

Ugrožena radna mjesta?

Dok je industrija još u početnoj fazi, kineski su zakonodavci počeli razmatrati dalekosežne posljedice koje bi uvođenje inteligentnih humanoidnih robota moglo imati na radnu snagu. Oko 123 milijuna ljudi u Kini radi u proizvodnji, prema istraživanju koje je 2023. proveo kineski nacionalni statistički ured.

Na ovogodišnjem Nacionalnom narodnom kongresu stručnjak za socijalno osiguranje Zheng Gongcheng upozorio je da bi razvoj robota i umjetne inteligencije mogao utjecati na oko 70 posto kineskog sektora proizvodnje, što bi moglo dovesti do oštrog pada doprinosa za socijalno osiguranje.

Na istom je skupu predsjednik domaće kompanije za umjetnu inteligenciju iFlytek Liu Qingfeng predložio razvoj programa osiguranja za nezaposlene uslijed umjetne inteligencije koji bi pružio od šest do 12 mjeseci osiguranja za radnike koje su zamijenili roboti.

Glavni direktor za tehnologiju u Pekinškom inovacijskom centru za humanoidnu robotiku Tang Jian izjavio je za Reuteres u travnju na marginama pekinškog robotskog polumaratona da njegova kompanija prototipe robota osmišljava za poslove koje ljudi ne žele raditi jer su dosadni ili repetitivni te za opasne poslove. Usprkos zabrinutosti zbog mogućeg utjecaja te tehnologije na radna mjesta, Peking robote smatra ključnima za nadoknadu nedostatka radne snage u područjima poput skrbi za starije osobe, gdje potražnja za radnom snagom raste zbog starenja kineskog stanovništva od 1,4 milijarde ljudi.

Kineska vlada u prosincu je objavila nacionalni plan skrbi za starije osobe u kojem se potiče integracija humanoidnih robota i umjetne inteligencije. Nedugo potom tehnološki div Ant Group najavio je osnivanje nove podružnice Ant Lingbo Technology koja će proizvoditi humanoidne robote usmjerene, između ostaloga, na skrb za starije osobe. "Za pet do 10 godina ti će roboti moći organizirati sobu za štićenika, pokupiti paket ili čak premještati ljude iz kreveta u kupaonicu", izjavio je AgiBotov direktor Yao.