Kako će Oreškovićev paket promijeniti poslovnu situaciju i u kojem smjeru? Bude li pomaka, odnosi između ponude i potražnje u pojedinim sektorima mogli bi se znatno promijeniti.

Lider u novom broju detaljno analizira ovu temu, a ovdje donosi listu deset dobitnika Oreškovićevog reformskog paketa.

1. Zdravstveni sustav, koji će porastom cijene dopunskoga osiguranja i naplaćivanjem usluga koje nisu hitne još smanjiti svoje minuse; trend poboljšanja ′krvne slike′ započet je još lani: na kraju 2015. HZZO je smanjio svoje dospjele obveze za 47 posto ili za 440 milijuna kuna (s preklanjskim 940 milijuna); sve više bolničkih ustanova iskazuje pozitivan rezultat poslovanja, lani ih je u plusu bilo 38, što je čak 67 posto bolnica.

2. Ozbiljna orijentacija na uporabu sredstava  fondova EU značit će porast potražnje za uslugama konzultanata specijaliziranima upravo za povlačenje tog novca; praksa je pokazala da većina malih i srednjih poduzeća nema vlastitih kapaciteta i stručnog znanja da bi potencijalni programi u EU bili ocijenjeni pozitivno, pa će većina biti prisiljena koristiti se konzultantskim uslugama.

3. Ako je suditi prema namjeri da se uprave u javnim tvrtkama (opet) biraju na javnim natječajima, posla će imati agencije za ′headhunting′ u lovu na menadžere koji mogu upravljati glomaznim državnim sustavima (i ostati imuni na sve izazove mita i korupcije).  

4. Veća potražnja za informatičkim uslugama i softverima zbog veće informatizacije javne usluge; akcijski plan za informatizaciju javne uprave definirat će aktivnosti i rokove za provedbu sljedećih mjera: ujedinjeno vođenje i upravljanje bazama podataka i informacijskom i komunikacijskom infrastrukturom, razvojem i podrškom ključnim informacijskim sustavima; unapređivanje elektroničkog poslovanja javne uprave razvojem aplikativnih servisa i pružanjem elektroničkih usluga za građane, poslovne subjekte i državu; razvoj Portala otvorenih podataka na internetskoj adresi data.gov.hr.

5. Na dobitku bi mogle biti i razne škole, učilišta i druga mjesta za obrazovanje, prije svega odraslih, jer je Vladina namjera da se zbog velike nezaposlenosti i istodobno nedovoljno osposobljene radne snage dio potpora iskoristi za programe obrazovanja odraslih i prekvalifikacije.

6. Poduzetnici bi trebali biti dobitnici na više polja, pa i akcijom ukidanja parafiskalnih nameta za 330 milijuna kuna (upravo je toliko za ovu godinu planirala i bivša vlada, koja je u godinama prije uspjela srezati tih nameta za oko 450 milijuna kuna).

7. Novi Zakon o javnoj nabavi pruža više prilika većem broju ponuđača, koji će se birati i prema ključu najpovoljnije ekonomske ponude, ne samo prema najnižoj cijeni; u javnu se nabavu mogu uključiti i poduzetnici iz zelenog sektora u sklopu obvezne zelene javne nabave.

8. Više će novca, doduše uglavnom iz fondova EU, biti za istraživanje i razvoj; ove godine iz proračuna za to nisu predviđena sredstva, pa tvrtkama ostaje borba za novac EU (vjerojatno i angažiranjem konzultanata); na raspolaganju im je za te namjene čak 390 milijuna eura.

9. Subvencije su manje-više jednake, zacementirane poljoprivredi, brodogradnji i  HŽ-u, pa ti sektori još nemaju razloga za rast učinkovitosti.

10. Bit će više potpora za politiku zapošljavanja, dakle i samozapošljavanja; ukupni proračun za mjere aktivne politike zapošljavanja, uključujući sve vezane naknade, ove godine iznosi 1,2 milijarde kuna.