"I u najgorem scenariju, čak i da ne dođe do bilo kakvog rješenja, da banke moraju otpisati sva potraživanja, da natrag dobiju nulu, bankarski sustav će ostati stabilan i banke će ostati dobro kapitalizirane," rekao je Vujčić, odgovarajući na upit novinara na marginama znanstveno-stručne konferencije "Hrvatsko novčano tržište". On očekuje da će se ta nagodba ipak postići.

Na pitanje kako će se rasplesti situacija u Agrokoru s obzirom na nove okolnosti i hoće li se koncern moći dalje kreditirati, odgovorio je da kreditiranje ovisi prije svega o načinu nagodbe. "Kratkoročno će se sigurno moći kreditirati, a dugoročno to ovisi o strukturi nagodbe. Mislim da ne bi trebali imati problema ni sa dugoročnim kreditiranjem", rekao je, dodavši da su ustvari najveći vjerovnici Agrokora banke.

Na upit hoće li ostavka potpredsjednice Vlade Martine Dalić bitno utjecati na procese u Agrokoru, Vujčić je rekao da sudionici procesa - vjerovničko vijeće i izvanredni povjerenik - kažu da neće. Ocijenio je da to generalno na gospodarstvo nema značajne učinke.

"Naša je procjena bila da je u 2017. utjecaj onoga što se dogodilo u Agrokoru bio otprilike 0,2 do 0,3 posto manji BDP nego što bi bio da se to nije dogodilo, prije svega zbog toga jer su stale investicije, ne samo Agrokora, nego svih povezanih poduzeća koja su došla u probleme", kazao je.

Taj učinak u ovoj godini mogao bi biti oko 0,2 posto BDP-a, prvenstveno zbog investicija, procjenjuje. Dodao je i da će u trenutku kada dođe do promjene vlasništva početi restrukturiranje kompanije, koje bi moglo imati posljedice i na tržište rada. A ukoliko se nagodba postigne, ako dođe do zamjene duga za udjel u tvrtki, Vujčić smatra da će biti i investitora.

Na pitanje je li zainteresiran za još jedan mandat, guverner HNB-a je rekao da će to reći onome tko će ga pitati, ako će ga pitati.

Odgovarajući na upit što je postignuto za njegova mandata, rekao je da je održavana politika stabilnog tečaja, što je u Hrvatskoj ključna stvar, i tako će nastaviti i u budućnosti. Kao drugo, naveo je bitno povećanje rezervacija bankama. "Od 2013. smo počeli snažno povećavati bankovne rezervacije, ono što banke moraju izdvajati po lošim plasmanima, i to je dovelo do toga da su bilance banaka u velikoj mjeri iščišćene, kao i do toga da ovo što se dogodilo s Agrokorom nije bitno povećalo razinu loših kredita", izjavio je. Kao treće, naveo je da su banke zaštićene od Agrokora "tako da sada kada se Agrokor urušio, banke nisu ugrožene".

Na upit o suradnji s premijerom Andrejem Plenkovićem, Vujčić je odgovorio da u najvećoj mjeru surađuju na projektu eura, koji je podjednako projekt Vlade i HNB-a i da je ta suradnja do sada bila jako dobra.

Vujčić je na konferenciji Hrvatsko novčano tržište govorio o monetarnoj politici 2018. - 2019. i izazovima tržišta rada u uvjetima demografskih promjena i automatizacije rada. Rekao je da se u ovom trenutku vide dvije vrlo jako važne tendencije, za koje smatra da će odrediti strukturu tržišta rada u svijetu i u Hrvatskoj u budućnosti.

"Jedna je da imamo demografski pad, koji je pojačan sa snažnom emigracijom nakon što smo ušli u EU, a to smanjuje broj raspoložive radne snage u Hrvatskoj, a s druge strane imamo rast broja radnih mjesta koja se ne mogu popuniti", rekao je. Ocijenio je da to dovodi do dvije stvari - jedna je pritisak na rast plaća, a drugo će, kazao je, ove godine dovesti do prve značajnije imigracije, jer je na raspolaganju 30.000 novih radnih dozvola za dolazak stranaca na rad u Hrvatsku.

"Dugoročno rješenje za to je nešto čega se bojimo, a ne bi trebali, a to je automatizacija poslova i radnih mjesta, tj. robotizacija, koja će u velikoj mjeri riješiti problem nedostatka radne snage", naglasio je Vujčić . Iako automatizacija može imati različite učinke, u dugom roku imat će vrlo pozitivan učinak i bitno će promijeniti strukturu tržišta rada, porezni i mirovinski sustav, smatra Vujčić te dodaje da ćemo tomu morati prilagođavati sustav obrazovanja, mirovinski i porezni sustav.