Proizvođače cijene industrijskih proizvoda u EU-u u cjelini u travnju su pale za 1,9 posto u odnosu na ožujak, kad su pale za 1,4 posto na mjesečnoj razini, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

U eurozoni su cijene proizvoda pale za dva posto u usporedbi s ožujkom kad su pale za 1,5 posto.

Najveći pad cijena u EU, od 7,1 posto, zabilježen je u energetskom sektoru. Slijedi pad cijena intermedijarnih dobara, za 0,6 posto, te 0,2-postotni pad cijena netrajnih potrošačkih dobara.

U eurozoni je također najveći pad cijena zabilježen u sektoru proizvodnje energije, za 7,5 posto. Također slijedi 0,7-postotni pad cijena intermedijarnih dobara i 0,2-postotni pad cijena netrajnih potrošačkih dobara.

Rast cijena je zabilježen u kategoriji trajnih potrošačkih dobara i kapitalnih dobara, za 0,2 odnosno 0,1 posto.

Najveće smanjenje cijena industrijske proizvodnje zabilježeno je u Litvi, za 3,6 posto. Slijedi Italija u kojoj je zabilježen 3,4-postotni pad te Španjolska u kojoj je zabilježen pad od tri posto.

U Hrvatskoj su cijene industrijskih proizvoda pale za 2,4 posto u odnosu na ožujak kada su bilježile pad od 1,9 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Najveći rast cijena zabilježen je na Malti, za 0,5 posto. Slijede Slovenija s rastom od 0,3 posto te Luxembourg, za 0,1 posto.

Na godišnji pad utjecao ogroman pad cijena u energetskom sektoru

Na godišnjoj razini EU je u travnju zabilježila ukupni pad cijena industrijskih proizvoda od 4,3 posto, s u prošlom mjesecu zabilježenog 2,5-postotnog pada. I u eurozoni je zabilježen pad od 4,5 posto, u usporedi s 2,8-postotnim padom u prethodnom mjesecu.

Na godišnjoj razini u EU i u eurozoni najviše je utjecao ogroman pad cijena u energetskom sektoru, od 16,1 posto odnosno 16,5 posto. Na oba područja zabilježen je pad cijena u kategoriji intermedijarnih dobara, za 2,5 odnosno 2,7 posto.

Najviše su rasle cijene netrajnih potrošačkih dobara, za dva posto u EU te za 1,7 posto u eurzoni. Slijedi trajna potrošačka dobra, za 1,4 odnosno 1,3 posto. Najblaži rast cijena zabilježen je u sektoru kapitalnih dobara, za 1,2 posto u EU te za jedan posto u eurzoni.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda najviše su pale u Litvi, za 10,3 posto. Slijedi Grčka s padom od 9,4 posto te Danska s padom od 8,7 posto.

U Hrvatskoj su cijene industrijskih proizvoda na godišnjoj razini pale za 4,1 posto, nakon 1,2-postotnog pada u ožujku.

Cijene industrijskih proizvoda najviše su rasle na Cipru, za 3,5 posto. Potom na Malti, za 1,4 posto te u Slovačkoj, za 1,2 posto.