Cijene hrane blago su pale u rujnu budući da je pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda i biljnih ulja prevagnulo nad skupljim mesom, izvijestila je u petak agencija UN‑a za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 128,8 bodova i bio je niži za 0,7 posto nego u kolovozu, prema revidiranom podatku.

U odnosu na lanjski rujan, indeks pokazuje rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda za 3,4 posto.

Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su u rujnu treći mjesec zaredom, i to za 2,6 posto u odnosu na kolovoz, odražavajući oštar pad cijena maslaca, za čak 7,0 posto, uz nagovještaje poboljšane ponude iz Oceanije i slabiju potražnju za sladoledom na Sjevernoj polutci.

U odnosu na prošlogodišnji kolovoz cijene mlijeka i mliječnih proizvoda bile su više za 7,0 posto.

Osjetno su na početku jeseni pojeftinila i biljna ulja, za 1,2 posto u odnosu na kolovoz, budući da je pad cijena palminog i sojinog ulja prevagnuo nad poskupljenjem suncokretovog i repičinog ulja zbog smanjene opskrbe iz Europe i crnomorske regije.

Na godišnjoj razini biljna ulja bila su pak skuplja za 18 posto.

Cijene žitarica pale su pak u rujnu za 0,6 posto, zakočene prigušenom globalnom potražnjom za pšenicom i obilnom žetvom u Rusiji, Europi i Sjevernoj Americi. Uteg su im bila i očekivanja dobrog uroda kukuruza u Brazilu i u SAD‑u.

U odnosu na lanjski rujan žitarice su bile jeftinije za 7,5 posto.

Najsnažnije su u rujnu pale cijene šećera, za čak 4,1 posto u odnosu na kolovoz, uz neočekivano dobar urod šećerne trske u Brazilu i povoljne vremenske prilike koje najavljuju dobre rezultate i u Indiji i na Tajlandu.

Cijene šećera spustile su se tako na najnižu razinu od ožujka 2021., pokazuju podaci agencije UN-a.

Meso je pak ponovo poskupjelo u rujnu, za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši novu najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke. Govedina je poskupjela na krilima snažne potražnje iz SAD‑a, ali i ostatka svijeta, dok je rast cijene ovčetine potaknula ograničena ponuda iz Oceanije.

Više žitarica

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na svjetskim tržištima žitarica FAO je ponovo blago podigao procjenu proizvodnje žitarica u tekućoj godini, na 2,971 milijardu tona, novu najvišu razinu otkada objavljuju podatke.

To bi značilo da će biti veća za 3,8 posto nego lani, izračunali su FAO-vi stručnjaci, i to zahvaljujući obilnijem urodu svih kultura.

Proizvodnja pšenice trebala bi porasti za 1,3 posto, na 809,7 milijuna tona, procjenjuje FAO, blago izmijenivši predviđanja iz rujna na temelju boljih očekivanja za žetvu u Australiji te obilnog uroda u Europi i Rusiji.

Urod kukuruza u SAD-u trebao bi pak dosegnuti najvišu razinu otkada se prate podaci, s trećinom udjela u svjetskoj proizvodnji, i nadoknaditi slabije prognoze za Europsku uniju zbog suše i visokih temperatura.

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025/2026. po novim FAO‑vim prognozama dosegnuti 2,930 milijardi tona, najviše otkad agencija objavljuje podatke, uz rast od 2,2 posto u odnosu na prethodnu sezonu. Snažan rast potrošnje odražava prije svega pojačanu upotrebu kukuruza i ječma u stočnoj hrani i industriji.

Brojnije svjetsko stanovništvo značit će pak veću potrošnju pšenice, dodaju.

Zalihe žitarica trebale bi do kraja aktualne sezone, u srpnju 2026., dosegnuti najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke, od 900,2 milijuna tona, prema revidiranim prognozama.

Svjetska trgovina žitaricama trebala bi pak u tekućoj sezoni porasti za 2,5 posto i dosegnuti 497,1 milijun tona, potaknuta snažnom potražnjom za krupnozrnatim žitaricama u Europskoj uniji, Meksiku i Turskoj na početku sezone, te obilnim izvozom pšenice iz Australije i SAD‑a.