S nestrpljenjem iščekivani pravorijek Vrhovnog suda u slučaju Franak mogao bi na dnevni red, osim švicarske, dovesti i pitanje kredita i u ostalim valutama, piše Poslovni dnevnik.

Unatoč medijskoj eksponiranosti "švicaraca", brojke crno na bijelo ilustriraju da najviše zapinje otplata u kuni i euru, dok je loših kredita u franku apsolutno najmanje. Prema Poslovnom, šest godina recesije rezultiralo je zasad nezaustavljivim rastom loših kredita na 16,5 posto jer sve više građana i tvrtki ima teškoća u otplati.

Raščlani li se loš portfelj po valutama, banke najviše problema imaju s kunskim zajmovima, kojih je na kraju lipnja u kategoriji kašnjenja duljeg od 90 dana bilo 18,3 posto. Uzme li se u obzir da je u kunama oko četvrtina svih obveza, ispada da banke ne mogu uredno naplatiti čak 13,7 milijardi kuna.

Druga strana bankarske medalje da je 80 posto štednje u europskoj valuti ogleda se i u kreditima, kojih je gotovo dvije trećine, ili 179 milijardi kuna, s valutnom klauzulom u euru.

Premda je s eurima na prvi pogled manji problem nego s kunom, samo 15,5 posto svih kredita je loše, u apsolutnom iznosu vidljivo je da je zapravo riječ o 27,7 milijardi kuna.

"Jednostavna računica podcrtava da srž problematične otplate čine baš domaća i europska valuta; od 46,4 milijarde kuna loših kredita, gotovo 90 posto odnosi se upravo na njih. Za razliku od domaće službene i neslužbene valute, u franku je loš portfelj potkraj lipnja dosegnuo 17 posto ili 4,1 milijardu kuna", javlja Poslovni dnevnik.

Hrvatski prosjek loših kredita gotovo dvostruko je veći od devet posto razine regije. I sama jugoistočna Europa još je pod pritiskom rasta loših kredita, zbog čega su se iz velikih bankarskih grupacija mogli čuti pozivi da se u rješavanje problema moraju uključiti države jer bez toga nema oporavka ni banaka ni ekonomije.

"Nakon lanjske stabilizacije, u 2014. u regiji se očekuje spori rast problematičnih zajmova, pri čemu će domaći bankarski sektor biti jedan od neslavnih predvodnika među susjednim zemljama", zaključuju.