"Razduživanje prema inozemstvu na godišnjoj razini predvodio je sektor opće države, čiji je bruto inozemni dug od kraja prošlogodišnjeg kolovoza smanjen za 11,1 posto ili 1,7 milijardi eura", navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

U kolovozu je ukupna vrijednost vanjskog duga opće države iznosila 13,35 milijardi eura, dok je ukupan vanjski dug cijelog javnog sektora, koji uz opću državu uključuje i dugove javnih nefinancijskih trgovačkih društava, HNB-a, HBOR-a te dugove temeljene na izravnim ulaganjima koja se odnose na javni sektor, iznosio 16,6 milijardi eura.

Razduživanje na godišnjoj razini zabilježili su i ostali sektori, u kojoj najveći udio imaju privatna nefinancijska društva, odnosno poduzeća koja se ne bave financijskim posredovanjem.

Ukupan je dug svih ostalih domaćih sektora u kolovozu iznosio 14,36 milijardi eura, što je 8,7 posto ili 1,4 milijarde eura manje nego u istom lanjskom mjesecu.

"Pri tom je dug privatnih nefinancijskih društava smanjen za 860 milijuna eura, dok je dug javnih nefinancijskih društava smanjen za 430 milijuna eura", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u utorak.

Razduživanje prema inozemstvu nastavljeno je i u kategoriji drugih monetarnih financijskih institucija, koja uključuje banke, štedne banke i stambene štedionice te novčane fondove.

Ukupan vanjski dug ove kategorije u kolovozu je bio manji za 21,3 posto ili milijardu eura u odnosu na lanjski kolovoz te je iznosio 3,83 milijarde eura.

"Očito je da se, uz činjenicu da su kamatne stope na domaćem tržištu u uvjetima iznimno visoke likvidnosti i poboljšanih fundamenata postale konkurentne europskim, smanjuje interes i potreba za inozemnim zaduživanjem", navode analitičari RBA.

Dodaju i to da je Hrvatska u studenome iskoristila povoljne uvjete na europskom tržištu kapitala te je izdala 1,275 milijardi eura euroobveznica, uz prinos od 2,953 posto i dospijeće u siječnju 2030., što je do sada najpovoljnije zaduživanje Hrvatske na međunarodnim tržištima kapitala.

Ta će sredstva Vlada iskoristiti za prijevremenu otplatu dijela postojećih kreditnih obveza triju društava u cestovnom sektoru, čime će se poboljšati financijska slika tog sektora koji je relativno velik nositelj hrvatskog javnog duga - 5,2 milijarde eura ili više od 13,5 posto ukupnog javnog duga.

"Budući da se radi o refinanciranju starih dugova, samo stanje javnog, odnosno inozemnog duga na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti. Štoviše, novo izdanje euroobveznice svakako će poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata", poručuju analitičari RBA.

Procjenjuju da bi, s obzirom na nastavak rasta gospodarstva, udjel inozemnog duga u BDP-u u 2017. mogao skliznuti prema razini od 80 posto BDP-a.