U odnosu na kraj 2016. vanjski dug bio je u lanjskom listopadu niži za 1,7 milijardi kuna ili 4 posto.

"Razduživanje prema inozemstvu predvodio je sektor opće države, čiji je bruto inozemni dug od kraja 2016. smanjen za 7,4 posto ili 1,1 milijardu eura", navode analitičari RBA u utorak u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Tako je krajem listopada ukupna vrijednost vanjskog duga opće države iznosila 13,7 milijardi eura, dok je ukupan vanjski dug cijelog javnog sektora, koji uz opću državu uključuje i dugove javnih nefinancijskih trgovačkih društava, HNB-a, HBOR-a te dugove temeljene na izravnim ulaganjima koja se odnose na javni sektor, iznosio 17,1 milijardu eura.

Razduživanje je zabilježeno i u kategoriji ′ostalih domaćih sektora", u kojoj najveći udio imaju privatna nefinancijska društva, odnosno poduzeća koja se ne bave financijskim posredovanjem.

Ukupan dug u toj kategoriji iznosio je na kraju listopada 14,2 milijarde eura, što je gotovo 900 milijuna eura ili 5,9 posto manje nego na kraju 2016.

I u kategoriji ′drugih monetarnih financijskih institucija′, koja uključuje banke, štedne banke i stambene štedionice te novčane fondove, zabilježeno je razduživanje prema inozemstvu.

Ukupan vanjski dug u ovoj kategoriji iznosio je na kraju listopada 3,8 milijardi eura, što je 16,2 posto ili 736 milijuna manje u odnosu na kraj 2016. godine.

"Očito je da se, uz činjenicu da su kamatne stope na domaćem tržištu u uvjetima iznimno visoke likvidnosti i poboljšanih fundamenata postale konkurentne europskim, smanjuje interes i potreba za inozemnim zaduživanjem", navodi se u analizi RBA.

Navodi se i da bi se, prema navodima Ministarstva financija, do kraja ovog tromjesečja trebalo realizirati refinanciranje 2,5 do 3 milijarde eura duga cestarskih poduzeća u dogovoru s konzorcijem domaćih banaka.

Ukupan dug cestarskog sektora, odnosno tvrtki Hrvatske ceste (HC), Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), iznosi oko 5,1 milijardu eura, a velik dio tog duga na naplatu dospijeva u iduće dvije do tri godine.

"Ukoliko do refinanciranja dođe, nepovoljniji krediti zamijenili bi se bankarskim financiranjem, ali uz niži trošak i poboljšanju ročnost", ocjenjuju analitičari RBA.

Navode i da početkom srpnja na naplatu dolazi 750 milijuna eura obveznica izdanih 2011. koje će Vlada refinancirati novim izdanjem, uz vjerojatno povoljnije uvjete, što će također pridonijeti poboljšanju pokazatelja ino-zaduženosti.

"Prema našim očekivanjima, udio bruto inozemnog duga u BDP-u trebao bi se do kraja godine spustiti na razinu ispod 80 posto", zaključuju analitičari RBA.