Prema posljednjim podacima HNB-a, nakon blagog rasta u studenom, bruto inozemni dug je u prosincu prošle godine smanjen za 725 milijuna eura u odnosu na studeni te je iznosio 45,7 milijuna eura. U odnosu na kraj 2010. godine inozemni je dug manji za 750 milijuna eura, čemu su pridonijeli javni sektor i inozemna ulaganja, dok su financijski sektor i sektor privatnih poduzeća zabilježili rast inozemnog duga u odnosu na kraj 2010. godine.

Dug javnog sektora (Država, javna i mješovita trgovačka društva te HNB i HBOR) na kraju je 2011. iznosio 14,1 milijardi eura, što je 291 milijun eura (2%) manje u odnosu na kraj 2010. Tome je najviše pridonijelo razduživanje javnih poduzeća, čiji je dug smanjen za 378 milijuna eura (6,5%) te je iznosio 5,4 milijarde eura. S druge strane, inozemni dug države, koji je iznosio gotovo 7 milijardi eura, na kraju je 2011. bio za 6% veći na godišnjoj razini.

Bankarski sektor je povećao stanje inozemnog duga za 875 milijuna eura (8,1%) na 11,6 milijardi eura, a sektor privatnih poduzeća za relativno skromnih 192 milijuna eura (1,9%). Međutim, najveći dio povećanje inozemnog duga privatnih poduzeća rezultat je rasta u prvoj polovini godine, dok se prema kraju godine vanjski dug ovog sektora smanjivao.

Zbog pogoršanih uvjeta inozemnog financiranja, poduzeća su uglavnom financirala inozemne obveze na domaćem tržištu. Vrlo slab gospodarski rast u 2011. i smanjenje inozemnog duga utjecali su na pad udjela inozemnog duga u BDP-u, koji se spustio na oko 99,3% u usporedbi sa 101,2% na kraju 2010. S obzirom na još uvijek razmjerno visoku averziju prema riziku, izostanak oporavka domaćega gospodarstva i činjenicu da ne očekujemo značajniji rast kredita banaka, i u ovoj godini očekujemo vrlo umjerenu dinamiku rasta inozemnog duga. U travnju očekujemo izlazak države na dolarsko tržište s izdanjem od oko 1,5 milijardi dolara.