Bruto inozemni dug na kraju kolovoza iznosio je 41,1 milijardu eura što je 0,5 posto više u odnosu na kraj prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju da će do kraja godine preskočiti 85 posto BDP-a.

Uz blago povećanje u apsolutnom iznosu, snažan pad gospodarske aktivnosti podignuo je relativni pokazatelj vanjske zaduženosti do razine od gotovo 80 posto BDP-a na kraju prve polovice 2020. godine, kaže se u RBA-ovoj analizi.

U najvećem dijelu to je posljedica rasta zaduživanja središnje države, odnosno prema navodima Hrvatske narodne banke rezultat je transakcija na sekundarnom tržištu, pri čemu su strani institucionalni ulagači otkupili dio državnih obveznica od domaćih vjerovnika. S druge strane, napomenuto je, središnja banka i ostali domaći sektori (poduzeća) poboljšali su svoje inozemne pozicije poboljšanjem na stavkama kredita.

"Očekujemo da će bruto inozemni dug do kraja godine preskočiti 85 posto BDP-a, na što će najviše utjecati pad gospodarstva. Tako je, uz pogoršanja na računima platne bilance te rast inozemnog duga, zaustavljen dugoročni trend smanjivanja vanjskih neravnoteža Hrvatske. U tom kontekstu pojačavaju se rizici za vanjsku poziciju što otvara pitanje stabilnosti i zadržavanja kreditnog rejtinga u investicijskom razredu", istaknuli su analitičari RBA-a.

Očekuju da će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastaviti podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja.

"S početkom oporavka u godini pred nama i poboljšanjem odnosa s inozemstvom očekujemo i smanjenje bruto inozemnog duga u apsolutnom i relativnom izrazu", napomenuli su iz RBA.

Krajem kolovoza inozemni dug 216,6 mln eura veći u odnosu na kraj prošle godine

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem kolovoza bruto inozemni dug iznosio je 41,1 milijardu eura što je za 216,6 milijuna eura ili 0,5 posto više u odnosu na kraj 2019. godine.

Promatrajući prema komponentama, krajem kolovoza bruto inozemni dug sektora opće države s udjelom od 33 posto u ukupnom inozemnom dugu iznosio je 13,6 milijardi eura, što je 658,3 milijuna eura ili 5,1 posto više u odnosu na kraj 2019. godine.

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora, koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene, u kolovozu je u odnosu na srpanj povećan za 54,9 milijuna eura ili 0,4 posto, dok je u odnosu na kraj 2019. i dalje na nižim razinama, za 462,1 milijun eura ili 3,6 posto.

S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 30,4 posto, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem kolovoza bio je na razini od 12,5 milijardi eura. Bruto inozemni dug financijskog sektora to jest domaćih banaka krajem kolovoza iznosio je 3,61 milijardi eura, čime se spustio u odnosu na kraj 2019. za 331,2 milijuna eura odnosno 8,4 posto Pritom je udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio je 8,8 posto.