U odnosu na prethodni mjesec, bruto inozemni dug na kraju studenoga, koji obuhvaća inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija, ostalih domaćih sektora te izravnih ulaganja, manji je za 4,5 posto.

U strukturi duga najveći udio od oko 41,3 posto čine ostali sektori odnosno trgovačka društva koja su nakon trogodišnjeg razduživanja prema inozemstvu od početka 2019. godine ponovno počela ostvarivati pozitivne godišnje stope rasta.

Smanjenje inozemnog duga u prvih jedanaest mjeseci prošle godine rezultat je smanjenja obveza unutar svih kategorija izuzev ostalih domaćih sektora gdje je bruto inozemni dug u odnosu na kraj 2018. bio viši za 1,7 posto.

Unutar javnog sektora, čiji je ukupan bruto dug prema inozemnim vjerovnicima na kraju studenog 2019. iznosio 15,3 milijarde eura što je osam posto niže u odnosu na kraj 2018. godine, država je s 12,9 milijardi eura bila najveći dužnik iako je njen dug u odnosu na kraj 2018. smanjen za 7,3 posto. Rezultat je to dospjele dolarske obveznice u iznosu od 1,5 milijardi dolara što je smanjilo inozemne obveze države, primjećuju analitičari Raiffeisen banke.

"Iako će pokazatelji za prosinac potvrditi smanjene relativne inozemne zaduženosti na 75,7 posto BDP-a (za sedam postotnih bodova u odnosu na kraj 2018.) novonastale okolnosti uzorkovane pandemijom korona virusa nepovoljno će se odraziti i na kretanje relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti već u ovoj godini", dodaju.

Upozoravaju da će se značajno usporavanje odnosno pad gospodarske aktivnosti, uz visoke razine obveza prema inozemstvu nakupljene ranijih godinama, odraziti kroz pogoršanje vanjske ranjivosti Hrvatske.