Prema podacima HNB-a ukupan bruto inozemni dug na kraju studenog 2012. iznosio je 45,3 mlrd. eura, što je za 174 mil. eura više nego na kraju listopada, čemu je pridonijelo ponajprije povećanje duga javnog sektora, i to javnih trgovačkih društava.

Na godišnjoj razini nastavlja se pad inozemnog duga. U odnosu na studeni 2011. inozemni je dug manji za 1,1 mlrd. eura, odnosno za 2,5 posto. Tome u najvećoj mjeri pridonosi razduživanje financijskog sektora, koji je u promatranom razdoblju smanjio inozemni dug za nešto više od 2 mlrd. eura (-13,3%). Inozemni dug financijskog sektora je na kraju studenog iznosio 13,4 mlrd. eura, od čega 9,6 mlrd. eura čini dug banaka. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecao javni sektor, i to država, čiji je vanjski dug iznosio 8,3 mlrd. eura.

Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u promatranom je razdoblju dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su do studenog uglavnom smanjivala inozemnu zaduženost pa na godišnjoj razini bilježe pad. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira. Uz rast od 115 mlrd. eura u studenom dosegnuo je 11 mlrd. eura, što je za svega 491 mil. eura više nego u studenom 2011. Međutim, veći dio tog porasta odnosi se na izdanje obveznice jednog trgovačkog društva (300 mil. eura).

U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Uz blagi nominalni rast BDP-a udio inozemnog duga u BDP-u mogao bi se spustiti ispod 100 posto.