"Narodno kvantitativno ublažavanje" monetarne politike moglo bi biti jedno od rješenja koje bi gospodarstvima pomoglo u suzbijanju budućih kriza, kazao je u srijedu glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ′u ostavci′ Olivier Blanchard.

U sklopu programa kvantitativnog ublažavanja središnje banke od komercijalnih banaka za novokreirani novac kupuju imovinu poput državnih obveznica. Za tim su oblikom monetarne politike dosada posegnule središnje banke u Sjedinjenim Državama , eurozoni i Velikoj Britaniji kako bi poboljšale likvidnost financijskih tržišta i potaknule gospodarski rast.

Stručnjaci se još uvijek spore oko toga trebaju li središnje banke i dalje kupovati tu imovinu ili udružiti snage s vladama u poticanju gospodarskih aktivnosti i kupovati ′stvarnu′ robu, što se inače naziva ′narodnim kvantitativnim ublažavanjem′, kazao je Blanchard u predavanju u londonskoj Poslovnoj školi Cass.

"Nema sumnje da možete napraviti još nešto ako ste došli do nulte stope (inflacije) a želite dodatno povećati potrošnju. Možete kupovati robu", naglasio je bivši glavni ekonomist MMF-a koji je upravo podnio ostavku na tu dužnost.

"Što odabrati? U vrijeme krize nismo postavljali to pitanje ali trebali bismo", dodao je.

To po njegovim riječima ne znači da bi središnje banke izravno kupovale robu. Vlade mogu povećati proračunski deficit potrošnjom na infrastrukturne projekte a središnje banke potom kupiti taj dug novokreiranim novcem, tumači on.

Naglašava pritom da bi proračunski deficit trebao imati zadani plafon koji se ne bi smio probijati.

Narodno kvantitativno ublažavanje zauzimalo je istaknuto mjesto u predizbornoj kampanji britanskog laburističkog čelnika Jeremyja Corbyna.

Dosadašnji oblik kvantitativnog ublažavanja našao se na udaru kritike budući da komercijalne banke novokreirani novac dobiven prodajom imovine nisu nužno koristile za poticanje rasta šireg gospodarstva kao što je bilo zamišljeno.

Blanchard tvrdi da bi kupovinom robe umjesto imovine novac došao do gospodarstva drugim putem.

I narodno kvantitativno ublažavanje našlo se na udaru kritike zbog mogućeg ugrožavanja neovisnosti središnjih banaka.

Tako je glavni ekonomist britanske središnje banke Andy Haldane u rujnu kazao da je nužan veliki oprez kada se narušava načelo striktnog odvajanja fiskalne od monetarne politike.