Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u četvrtak da banke trebaju voditi računa o svojim naknadama te da one trebaju biti razumne i adekvatne, a ne pretjerane u smislu troška za građane.

Na konstataciju novinara da banke podizanjem drugih naknada na neki način žele anulirati najavljeno ukidanje naknada za vođenje računa, Plenković je otkrio da je danas nakon sjednice Vlade upravo bilo riječi o bankarskim naknadama, a državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić je izvijestio o "takozvanom osnovnom računu" na koji bi se isplaćivala plaća i za koji se ne bi plaćala naknada.

Ministar financija Marko Primorac trenutno boravi u SAD-u gdje se održava godišnja skupština Grupacije Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, a kada se vrati s tog puta, najavio je Plenković, sjest će s predstavnicima Hrvatske narodne banke (HNB) te "vidjeti kako osigurati da naknade, koje građani u transakcijama koje imaju plaćaju bankama, budu razumne".

"Ne da se ′iz jedne čaše prelije u drugu′, pa je sve isto. To isto nije normalno", ocijenio je Plenković u izjavi nakon sjednice Vlade. Rekao je i da banke, koliko vidi, "dobro stoje u Hrvatskoj i nisu izgubile u ovoj krizi". Prema tome, istaknuo je, trebaju voditi računa o svojim naknadama.

"I to na način da budu adekvatne, a ne da budu pretjerane u smislu troška za građane. Banke moraju imati neku naknadu za to što rade, nitko ne radi besplatno, ali visina se treba urediti da bude prihvatljiva", poručio je predsjednik Vlade.

Na pitanje novinara jesu li banke pretjerale s tim naknadama, rekao je da se mora napraviti analiza i vidjeti kolike su. "Očito da jesu, jer se ljudi bune", dodao je, međutim, Plenković.

Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar financija Primorac rekao je sredinom mjeseca da će se zakonodavnim izmjenama propisati mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade.

Primorac je između ostalog ocijenio i da su naknade koje banke naplaćuju u Hrvatskoj previsoke, a s obzirom da je isplata plaće na račun zakonska obveza, rekao i da jednostrano određivanje visine tih naknada na "delegirani posao" nije dobro.

Guverner HNB-a Boris Vujčić je nedavno podsjetio da je HNB prije nekoliko mjeseci poslao "okružnicu" bankama u kojoj su zatražene da predstave metodologiju mijenjanja iznosa naknada. "Ako se neka naknada mijenja, da postoji razlog odnosno opravdanje zašto se to događa. Očekujemo da banke na to odgovore, izradom i predstavljanjem te metodologije", kazao je tada Vujčić.

Plenković o "minimalcu": Treba biti realan

Vlada je na današnjoj sjednici donijela uredbu o visini minimalne plaće za 2025. godinu, prema kojoj će minimalna bruto plaća od 1. siječnja iznositi 970 eura bruto, što je porast za 130 eura ili 15,5 posto u odnosu na ovu godinu.

No, pojedini sindikati smatraju da taj porast nije dostatan te da bi "minimalac" u 2025. trebao iznositi 1.094 eura. Upitan o tome, Plenković je rekao da je "potrebno i malo osjećaja za realnost" te podsjetio da je minimalna plaća na početku njegovog prvog mandata iznosila 414 eura bruto, što znači da će porast s 1. siječnjem, dakle u proteklih osam godina, ukupno iznositi 134 posto. Pritom je povukao paralelu s vladom Zorana Milanovića, koja je "minimalac" u četiri godine podignula za ukupno 13 posto.

Odluka o minimalnoj plaći se donosi s ciljem poboljšanja ekonomskog i socijalnog položaja radnika, napomenuo je predsjednik Vlade, pri čemu se vrše konzultacije sa sindikatima i poslodavcima, a "na stol" se stavlja ono što je realno.

Pritom, ponovio je Plenković, za pomoć poslodavcima u djelatnostima s velikim udjelom minimalnih plaća, primjerice tekstilnoj industriji, predviđaju se i kompenzacijske mjere putem HZZ-a, pa će tako poslodavac na zahtjev moći dobiti razliku između trenutnog i budućeg bruto "minimalca" za prva tri mjeseca 2025. godine.

S obzirom da bruto minimalna plaća u 2024. iznosi 840 eura, radi se o razlici od 130 eura mjesečno, odnosno 390 eura ukupno.

"Znači da poslodavac ′malo stane′ na noge u novim okolnostima", rekao je Plenković.

Otkrio je i da će po principu "četiri plati poslodavac, jedan plati država" biti ponuđena i mjera da se poslodavcu plati jedan radni dan tjedno njegovog zaposlenika, a tu su i mjere koje smjeraju na pomoć u osposobljavanju i prekvalifikaciji radnika.

"Na taj način, s više kombiniranih kompenzacijskih mjera, omogućujemo da radnik dobije veću plaću, a da poslodavac zadržava radnike", istaknuo je Plenković.

Rekao je da ne može Vlada odjednom primjerice reći "minimalac" će biti 3.000 eura, već se cijelo vrijeme i postupno radi na "lovljenju koraka". Podsjetio je da je u osam "teških godina" BDP po stanovniku Hrvatske porastao sa 62 na 78 posto prosjeka EU-a, za što je, dakle, bilo potrebno neko vrijeme i jačanje ekonomije, a isto vrijedi i za minimalnu plaću te općenito rast plaća.

"Proces dizanja standarda nigdje, nikad, ni u jednoj zemlji, uz sve moguće mađioničare, super lidere i najbolje politike, nije se dogodio preko noći", poručio je Plenković, apeliravši na "malo strpljenja".