Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila Hrvatskom saboru prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kreditnim institucijama, kojim se između ostalog uvodi obveza bankama da svake godine dio prihoda izdvajaju za financiranje aktivnosti osnaživanja financijske pismenosti građana.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac predstavio je na sjednici Vlade prijedloge izmjena i dopuna pet zakona upućenih u saborsku proceduru - onog o provedbi europske uredbe o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira, zatim Zakona o reviziji, onog o računovodstvu, o kreditnim institucijama te Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije.

Tako, kada je riječ o predloženim novostima u Zakonu o kreditnim institucijama, s ciljem dodatnog jačanja financijske pismenosti hrvatskih građana, uvodi se obveza kreditnim institucijama da svake godine dio prihoda od obavljanja djelatnosti izdvajaju za financiranje aktivnosti koje idu u smjeru osnaživanja financijske pismenosti.

Tom odredbom i odgovarajućom prekršajnom odredbom koja je dodana za slučaj njezinog kršenja, želi se potaknuti još aktivnije uključivanje kreditnih institucija u provedbu aktivnosti koje su usmjerene na povećanje financijske pismenosti, poručio je Primorac. Pritom, kako piše u prijedlogu izmjene zakona, daje se ovlast ministru financija da odlukom donese smjernicu o ispunjavanju te obveze kreditne institucije.

Navodi se i da će se novčanom kaznom u iznosu od 26.540 do 66.360 eura kazniti za prekršaj kreditna institucija ako dio prihoda svake godine ne izdvoji za financiranje navedenih aktivnosti, a također, u iznosu od 2.650 do 6.630 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije.

Od ostalih zakona, kada su u pitanju predložene izmjene zakona o reviziji, propisuje se odgoda primjene novih odredbi kojima se uređuje obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora i to do 1. siječnja 2026. godine. Time se produžuje razdoblje za prilagodbu na prelazak na novi sustav stalnog stručnog usavršavanja za godinu dana, a uslijed te odgode, ovlašteni revizor imat će dovoljno vremena za pripremu i prilagodbu novom modelu, kazao je Primorac.

Primjena europske uredbe DORA

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, a kako je naveo ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, cilj je omogućiti primjenu europske uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (DORA) na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, kako bi se unaprijedila njihova digitalna otpornost na informacijske, komunikacijske i tehnološke rizike.

Podsjetimo, uredba EU-a o digitalnoj operativnoj otpornosti - Uredba DORA, stupa na snagu 17. siječnja 2025. godine, a donosi značajne promjene u regulaciji financijskog sektora s ciljem jačanja otpornosti na kibernetičke prijetnje odnosno usklađuje i pojačava regulaciju upravljanja rizicima informacijske i komunikacijske tehnologije u financijskom sektoru diljem Europske unije. Obuhvaća sve financijske institucije, uključujući društva za osiguranje, investicijska društva, mirovinske fondove, kao i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom.

Također, izmjenama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, naveo je Piletić, ide se i za ispunjavanjem kriterija u procesu pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), na način da se mirovinskim društvima iz trećih zemalja, koje su pristupnice OECD-ovih Kodeksa za liberalizaciju, omogući obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF) u Hrvatskoj, ali isključivo preko podružnice osnovane u Hrvatskoj.

Liberalizacija tržišta DMF-ova

Također, prijedlogom se propisuje i mogućnost da depozitar dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti i podružnica kreditne institucije iz treće države koja je članica OECD-a, odnosno država pristupnica Kodeksa za liberalizaciju.

Dodatno, cilj nam je liberalizirati tržište DMF-ova, što će, uz ispunjavanje kriterija za pristupanje OECD-u, doprinijeti i povećanju atraktivnosti dobrovoljne mirovinske štednje, kazao je Piletić.

Između ostalog, naveo je ministar, dodatno se preciziraju odredbe o mogućnosti prijevremene isplate članu DMF-a u slučaju "nastupa potpunog gubitka radne sposobnosti".

Dodatno, kada je riječ o predloženim izmjenama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, propisuje se iznimka od obveze da temeljni kapital mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) mora biti u cijelosti uplaćen u novcu.

­Nadalje, zabranjuje se ulaganje u udjele u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (UCITS fondovi), udjele ili dionice u otvorenim/zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima, kojima upravlja dioničar MOD-a ili s njime povezana osoba.

Također, omogućuju se prijevremene jednokratne isplate mirovine članu dobrovoljnog mirovinskog fonda u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti,­ a propisuje se i da gornja granica naknade koju MOD-ovi naplaćuju kod isplate mirovine ne može biti veća od pet posto od ukupno primljene doznake iz mirovinskoga fonda, naveo je Piletić.