Argentina je faktički proglasila bankrot po drugi put u posljednjih 13 godina, nakon što su propali jučerašnji pregovori s investicijskim fondovima u New Yorku. Američki sudac za dogovor je dao rok do 4 sata ujutro po lokalnom vremenu, ali dogovora na kraju nije bilo.

Kreditna agencija Standard and Poor′s već je porglasila da je Argentina u defaultu, što je tehnički izraz koji znači da država ne može plaćati svoje dugove, jer države pravno gledano ne mogu bankrotirati u klasičnom smislu, kao tvrtke.

"Nažalost, dogovor nije postignut i Republika Argentina će završiti u bankrotu", kazao je Daniel Pollack, posrednik kojeg je sud imenovao u ovom slučaju.

Ministar gospodarstva Argentine Axel Kicillof vratio se u Buenos Aires bez planova za nastavak razgovora s ′lešinarskim′ fondom Elliott Management i njegovim direktorom Paulom Singerom koji potražuju isplatu oko milijardu i pol dolara za obveznice i kamate. Njih su u trenuku prošlog bankrota Argentine kupili za samo 49 milijuna dolara od uspaničenih vjerovnika, te nisu pristali na ondašnju ponudu Argentine da im isplati trećinu nominalne vrijednosti, kao što su se dogovorili s vlasnicima 93 posto vrijednosti duga.

Sud je presudio da Argentina ne smije plaćati rate ostalih dugova, dok ne isplati sporni dug Elliot Managementu. Argentina to ne želi učiniti u strahu da će i ostali kreditori tražiti isplatu punog iznosa duga oko kojeg su se teškom mukom nagodili nakon prošlog bankrota, a sada ga uredno plaćaju.

Kako piše Bloomberg, očekuje se da kreditori neće odmah proglasiti svoje dugove dospjelima u cijelosti zbog neisplate, jer bi tako napravili štetu i sebi i Argentini. Svima je u interesu da se pregovori nastave, tvrdi u svojoj analizi Bank of America Corp.

Argentina u ovom času ima izdane obveznice na međunarodnom tržištu i denominirane u stranoj valuti u vrijednosti od oko 29 milijardi dolara. Klauzule pri izdavanju tih obveznica obvezuju Argentinu da isplati puni dug odjednom i sa svim neplaćenim kamatama ako to zatraži barem četvrtina vjerovnika. Ta je svota otprilike jednaka onoj koju Argentina ima u deviznim rezervama, koje su na najnižim razinama u zadnjih osam godina.

Stoga se očekuje da posljedice novog bankrota neće biti toliko teške kao one prije 13 godina, kada je na desetke ljudi poginulo na ulicama u velikim prosvjedima. Argentinska vlast tada je bila prisiljena zamrznuti račune štediša kako bi spriječili masovno podizanje novca iz banaka.

"Posljedice novog bankrota ne možemo u potpunosti predvidjeti, ali one svakako neće biti pozitivne", kazao je jučer na konferenciji za medija Pollack.

Argentina već godinama ne uspijeva postići dogovor s fondovima koji su se 2002. godine domogli povoljnih državnih obveznica, a onda, umjesto restrukturiranja dugova, zatražili punu isplatu. U pitanju je golemih milijardu i 330 milijuna dolara plus kamate koji bi Argentinu mogli baciti na koljena.

Nakon izgubljenih brojnih sudskih parnica na sudovima u SAD-u, Argentini se primaknuo rok da postupi po presudi američkog okružnog suca Thomasa Griesa iz 2012. godine, prema kojoj bi fondovima trebala isplatiti 1,33 milijarde dolara plus kamate.