APN je još prije desetak dana objavio da je zaprimio 12 ponuda banaka za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih stambenih kredita. Prije toga, 27. srpnja, agencija je uputila poziv za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih kredita, kojim su pozvane sve kreditne institucije koje na području države mogu obavljati poslove davanja kredita na tržištu da dostave ponudu za sklapanje ugovora s RH.

Sada je APN, u ime Republike Hrvatske, sklopio ugovor o davanju subvencioniranih kredita sa svim kreditnim institucijama čije su ponude prihvaćene u roku od 8 dana od isteka roka za dostavu ponuda.

Pritom, HPB je ponudio jednaku efektivnu kamatnu stopu za obje valute, od 3,12 posto. S druge strane, Erste&Steiermarkische Bank i Zagrebačka banka ponudile su najviši mogući iznos efektivne kamatne stope, od 3,75 posto, također jednak i za kredite u kunama i u eurima.

Efektivna kamatna stopa (EKS) je kamatna stopa koja odražava sve troškove kredita, uključujući naknade, osiguranja, depozit i ostale izravno povezane troškove kredita, a sukladno članku 11. Zakona o subvencioniranju stambenih kredita na prvih pet godina njegove otplate ne može biti viša od 3,75 posto godišnje, a u daljnje dvije godine može biti uvećana najviše za 10 posto od efektivne kamatne stope određene za prvih pet godina otplate.

Od ostalih kreditnih institucija koje su predale ponude za sudjelovanjem u programu, jednak iznos efektivne kamatne stope za eurske i kunske kredite ponudile su Raiffeisen Bank Austria, po 3,24 posto, Podravska banka, po 3,56 posto, HPB - Stambena štedionica, po 3,58 posto, te Croatia banka, po 3,74 posto.

Nakon HPB-a, najnižu efektivnu kamatnu stopu za eurske kredite ponudila je OTP banka, 3,14 posto, slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) s 3,15 posto te Splitska banka s 3,19 posto. Za kunske pak kredite OTP banka je ponudila efektivnu kamatnu stopu od 3,39 posto, PBZ od 3,35 posto, a Splitska banka od 3,45 posto.

Karlovačka banka je za kredite u eurima odredila efektivnu kamatnu stopu od 3,29 posto, a u kunama 3,49 posto, a Istarska kreditna banka Umag za eurske kredite od 3,35 posto, a kunske 3,66 posto.

Zahtjev za subvencioniranje stambenih kredita moći će podnijeti građani s prebivalištem na području Republike Hrvatske koji ispunjavaju uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje kreditna institucija, koji nisu stariji od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, u vlasništvu nema stan ili kuću ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja.

Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po četvornom metru u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate kredita i čiji rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisiti će o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje odnosno gradi i kretati će se od 30 do 51 posto.

Inače, izmjenama Zakona koje su donesene potkraj lipnja omogućeno je daljnje subvencioniranje stambenih kredita za mlade, svake kalendarske godine do 31. prosinca 2020. godine. Javni poziv građanima za ovu kalendarsku godinu planira se raspisati u rujnu.

Do kraja siječnja ove godine u Hrvatskoj je odobreno 2.328 subvencioniranih stambenih kredita, od toga 1.689 za kupnju stana, 463 za kupnju kuće, i 176 za izgradnju kuće.