Vlada je usvojila zaključak o prihvaćanju zahtjeva za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila vezano uz rashode, koja se na razini EU-a odobrava zbog pojačanih geopolitičkih napetosti koja iziskuju povećanje rashoda za obranu, no pri čemu je rečeno da Hrvatska za sada nema potrebe za korištenjem mogućnosti koje proizlaze iz te klauzule.

Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca na sjednici Vlade u utorak, Europska komisija je u ožujku ove godine pozvala države članice EU-a da formalnim zahtjevom zatraže aktivaciju nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila definiranih revidiranim okvirom za ekonomsko upravljanje EU-om.

Temeljem upućenih zahtjeva, a nakon ocjene stručnih službi Komisije, Vijeće EU-a donosi preporuku kojom se pojedinoj zemlji članici u razdoblju od 2025. do 2028. godine dozvoljava odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda definiranih preporukom Vijeća EU-a iz siječnja ove godine.

Aktivacija spomenute klauzule, istaknuo je Primorac, odobrava se u kontekstu izvanrednih okolnosti, odnosno pojačanih geopolitičkih napetosti uslijed agresije Rusije na Ukrajinu, te posljedičnim prijetnjama sigurnosti Unije, koje iziskuju povećanje rashoda za obranu.

Osim spomenutog izuzeća, fiskalna pravila EU-a i dalje su u potpunosti na snazi te će sva fiskalna odstupanja, osim gore navedenih, biti zabilježena na kontrolnom računu zemlje članice EU-a i biti podložna pokretanju korektivnih procedura EU-a, napomenuo je Primorac.

Istaknuo je i da Hrvatska za sada nema potrebe za iskorištavanje mogućnosti koja proizlaze iz ovoga zahtjeva. "No, u kontekstu geopolitičke napetosti, ovo prije svega vidimo kao jednu vrstu osiguranja, ukoliko bude potrebe za korištenje mogućnosti koje proizlaze iz ove klauzule", rekao je Primorac.

Inače, kako je pojasnio nekidan, korištenje opcije tzv. nacionalne klauzule o odstupanju znači da se izdvajanja za obranu u određenom opsegu ne bi uračunavala u deficit, a u kontekstu eventualnog potencijalnog otvaranja procedure prekomjernog proračunskog manjka.

Do 1,5 posto BDP-a dodatnog izdvajanja za obranu

Naime, klauzulom je predviđeno da godišnje odstupanje od usvojene putanje neto rashoda ne prelazi 1,5 posto BDP-a.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodu sjednice Vlade rekao da je u Daytonu razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom o predstojećem sastanku na vrhu te organizacije koji je predviđen za kraj lipnja u Hagu, pri čemu ga je izvijestio i o planovima Hrvatske za daljnja ulaganja u Hrvatsku vojsku i obrambene sposobnosti, na tragu čega je i danas doneseni zaključak.

"Na prethodnim sastancima uoči sjednice Vlade smo dogovorili da Hrvatska također bude među onim članicama EU-a koja će iskoristiti novu nacionalnu klauzulu da može 1,5 posto BDP-a izdvajati dodatno za obranu, s obzirom na okolnosti na globalnoj i europskoj razini", rekao je Plenković.

Konačan prijedlog zakona o fiskalizaciji

Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačan prijedloga zakona o fiskalizaciji, a kako je istaknuo Primorac, ovaj zakon stvara pretpostavke za uvođenje fiskalizacije 2.0, odnosno za fiskaliziranje međusobnih transakcija između poduzetnika, zatim za transakcije između poduzetnika i države, ali isto tako i za proširenje postojeće fiskalizacije računa u prometu gotovinom.

Novi zakon, rekao je Primorac, trebao bi doprinijeti značajnim administrativnim rasterećenjima poduzetnika, putem ukidanja cijelog niza obrazaca. "Uvođenje i proširenje sustava fiskalizacije na transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i države omogućit će i bolje fiskalno i proračunsko planiranje, veću proračunsku transparentnost i brojne druge koristi za gospodarstvo i gospodarski rast i razvoj", kazao je ministar finnacija.

Naime, kako je navedeno i u samom prijedlogu zakona, uvođenje obveze izdavanja eRačuna uz fiskalizaciju eRačuna te uvođenje sustava eIzvještavanja dovest će do značajnog administrativnog rasterećenja te omogućiti ukidanje niza poreznih prijava, među kojima i ukidanje izvješća o obavljenim donacijama hrane (DON-H), ukidanje Knjige izlaznih računa (I-RA), ukidanje Posebne evidencije o primljenim računima (U-RA), ukidanje statističkog obrasca (RAD 1G) za male i srednje poduzetnike i sl., što bi trebalo rezultirati uštedama za poduzetnike koje u Ministarstvu procjenjuju na više od 120 milijuna eura godišnje.

Inače, kako je predviđeno prijedlogom zakona, sustav fiskalizacije nadograđivao bi se postupno i u skladu s time stupio na snagu u tri faze. Tako, 1. rujna 2025. godine u dijelu odredbi koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. godine trebale bi stupiti na snagu odredbe koje se odnose na izdavanje i fiskalizaciju e-računa, a od 1. siječnja 2027. kao izdavatelji e-računa propisuju se obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i proračunski i izvanproračunski korisnici.