U vodećim se domaćim tvrtkama, čini se, ne boje većih troškova financiranja u 2012., koji su nakon pada rejtinga država eurozone (a i mogućega hrvatskog s BBB- na BB+) posve izvjestan scenarij. U koncernu Agrokor Ivice Todorića nadaju se da nam bonitetne agencije neće sniziti rejting. "Prema najavljenim potezima hrvatske vlade, očekujemo da se rejting Hrvatske neće pogoršati", kažu u Agrokoru.

Može li ipak jači rast kamata za Hrvatsku značiti i za njih skuplje preuzimanje slovenskoga trgovačkog lanca Mercator, odgovaraju: "Kad bi se to i dogodilo, ne bi imalo utjecaja na financiranje Mercatora jer će cjelokupan dio transakcije biti financiran iz 'equityja'". Ipak, Agrokor plaća velike kamate s obzirom na svoju zaduženost: samo u 2010. taj je koncern platio kamate u iznosu od 952 milijuna kuna, dok nam je iznos za prošlu godinu nepoznat. Većina Agrokorova zaduženja (ponajprije obveznica) na naplatu dolazi 2016. godine, što je čak 47,7 posto od ukupnih dugoročnih obveza. Ako Agrokor kupi Mercator, njegov se rejting "širi" znatno i na Sloveniju, a kako se uvjeti financiranja bitno određuju i područjem poslovanja, to bi za koncern moglo značiti povoljnije kamate jer Slovenija unatoč svim problemima ima i dalje puno bolji rejting od Hrvatske. U Atlantic grupi troškovi kamata u 2011. bili su 230 milijuna kuna (procjena iz izvješća za poslovanje tijekom lanjskih devet mjeseci) i uglavnom su rezultat preuzimanja slovenske Droge Kolinske. "Troškovi po postojećim kreditima su uglavnom fiksirani pa u Atlantic grupi ne očekujemo povećanje troškova financiranja ove godine te također nemamo u planu dodatna zaduženja", kaže Zoran Stanković, potpredsjednik za financije Atlantic grupe. Prosječna kamata prema kojoj se zadužuju u koprivničkoj Podravci kreće se između 5,4 i 5,7 posto, ovisno o kretanju Euribora. "Refinanciranje je provedeno lani i preklani i nećemo se dodatno zaduživati te ne očekujemo povećanje prosječne kamate u 2012. zato što će Euribor 2012. biti u laganom padu. Njegov se rast očekuje 2013. i dalje, dok su marže ugovorene fiksno uz mogućnost smanjivanja ako se postignu traženi pokazatelji poslovanja. Trošak financiranja povećavat će deprecijacija kune kao što je to bilo posljednje dvije godine, no to su nerealizirani gubici, ali imaju utjecaj na našu dobit", kaže članica Uprave Podravke za financije Lidija Kljajić.

Član Uprave našičke Nexe grupe Tomislav Rosandić kaže da se ta tvrtka koristi različitim izvorima sredstava financiranja s različitim dospijećem zbog čega ne mogu odrediti jedinstvenu cijenu. "Pojedini izvori skuplji su od državnog duga, a pojedini čak i jeftiniji. Tijekom ove krize već je došlo do znatnog rasta cijene kapitala hrvatskim tvrtkama, što utječe i na konkurentsku sposobnost Nexe grupe", kaže Rosandić. "Padne li kreditni rejtnig Hrvatske, dogodit će se automatski dvije stvari: iz proračuna će se morati izdvajati više novca za kamate na refinanciranje državnog duga, a doći će i do dodatnog rasta kamata za poduzeća iz Hrvatske. Opisani će scenarij dovesti do potrebe izdvajanja većeg iznosa za servisiranje financijskih obveza i za državu i za tvrtke, a time i umanjenja sposobnosti razvoja i investiranja u nove projekte koji bi doveli do zapošljavanja i rasta. Pritom bi usporavanje gospodarstva dodatno umanjilo konkurentsku sposobnost gospodarstva, što nikako ne bismo smjeli dopustiti jer za nešto više od godine dana ulaskom u Europsku uniju ulazimo na najkonkurentnije svjetsko tržište", poručuje Rosandić.

Iskustvo Slovenije
Pad rejtinga stoji ih pola milijarde eura
Zajedno s još osam članica eurozone Sloveniji je prošlog tjedna smanjen rejting s dvostrukog A na A+. U susjednoj su državi izračunali da snižavanje rejtinga za jedan stupanj za državu, banke i tvrtke znači oko pola milijarde eura skuplje troškove. Prema podacima Banke Slovenije, slovenska poduzeća kod domaćih banaka plaćaju u prosjeku dva posto skuplju kamatu u odnosu na tvrtke na europskom području.