Tri četvrtine hrvatskih građana uviđa da će zbog klimatskih promjena morati promijeniti svoj način života, pokazuju rezultati sedme godišnje ankete o klimi Europske investicijske banke (EIB), u kojoj je više od 24.000 ispitanika iz EU-a i SAD-a iznijelo svoja stajališta o klimatskim promjenama.

Anketa je u Hrvatskoj provedena u kolovozu 2024., a u istraživanju je sudjelovalo 1005 ispitanika, izvijestili su u četvrtak iz EIB-a, dodavši da su ispitanici klimatske promjene stavili na drugo mjesto među najvećim problemima s kojima se njihova zemlja suočava, odmah iza troškova života. Ključni rezultati te ankete su da čak 96 posto hrvatskih ispitanika navodi da je prilagodba klimatskim promjenama važna za njihovu zemlju. Među njima, 40 posto ih ističe i da bi je trebalo smatrati prioritetnom.

Nadalje, navode iz EIB-a, njih 90 posto slaže se da su hitna izdvajanja za prilagodbu klimatskim promjenama potrebna već danas kako bi se u budućnosti izbjegli još veći troškovi. Isto tako, 89 posto ispitanika smatra da ulaganja u prilagodbu mogu pridonijeti otvaranju radnih mjesta i jačanju domaćeg gospodarstva.

"Žestoke oluje, šumski požari i suše koji su nedavno poharali Hrvatsku naglasili su prijeku potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama. Kako se klimatske promjene nepovoljno odražavaju na sve ključne sektore, pa tako i na infrastrukturu, promet, poljoprivredu i turizam, EIB-ova potpora prilagodbi klimatskim promjenama igra presudnu ulogu ne samo u očuvanju sredstava za život, već i u učvršćivanju temelja domaćeg gospodarstva. Financiranjem projekata kojima se štite zajednice i jačaju osnovne gospodarske djelatnosti pomažemo Hrvatskoj u osiguravanju gospodarske budućnosti", izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska.

Ekstremnu vremensku pojavu iskusilo 91 posto hrvatskih građana

Premda hrvatski ispitanici uviđaju gospodarske prilike koje donose mjere prilagodbe posljedicama klimatskih promjena, to što su osobno doživjeli ekstremne vremenske pojave dodatno jača njihovu svijest o hitnosti djelovanja, navode iz EIB-a. Tako 91 posto ili 11 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a u proteklih je pet godina doživjelo barem jednu ekstremnu vremensku pojavu. Pritom, njih 65 posto bilo je pogođeno ekstremnom vrućinom i toplinskim valovima, 49 posto ih je doživjelo snažnu oluju ili tuču, a 36 posto ih se suočilo sa sušom.

Također, 74 posto hrvatskih ispitanika navodi da je pretrpjelo barem jednu izravnu posljedicu ekstremnih vremenskih pojava, što je šest postotnih bodova iznad europskog prosjeka od 68 posto. Njih 26 posto tako se suočilo s nestankom struje ili problemima u opskrbi energijom, isto toliko je pretrpjelo štetu na imovini, poput oštećenja krova, plavljenja, klizanja ili erozije tla, a 23 posto suočilo se s poremećajima u prometu poput zatvaranja cesta, rušenja mostova ili kašnjenja u javnom prijevozu.

U tom smislu, hrvatski građani svjesni su potrebe za prilagodbom, pa 74 posto njih uviđa da će zbog klimatskih promjena morati prilagoditi svoj način života. Njih 29 posto pretpostavlja da će se morati preseliti na neko manje klimatski ranjivo mjesto, čak i u blizini radi izbjegavanja poplava, šumskih požara ili drugih ekstremnih vremenskih pojava, a 27 posto navodi da će se morati preseliti u neko hladnije područje ili zemlju.

Prioritetne mjere prilagodbe

Kad je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama na lokalnoj razini, ispitanici u Hrvatskoj ukazuju da su prioriteti rashlađivanje gradova (to smatra 50 posto ispitanika), unaprjeđenje infrastrukture - primjerice, boljim sustavima odvodnje, protupoplavnim barijerama, skloništima za zaštitu od nevremena ili otpornim elektroenergetskim mrežama (45 posto), obrazovanje javnosti o obrascima ponašanja kojima će pridonijeti sprečavanju ekstremnih vremenskih pojava i lakše se s njima suočiti (njih 34 posto).

Na pitanje tko bi trebao snositi troškove prilagodbe klimatskim promjenama 44 posto ispitanika odgovara da bi to trebala biti poduzeća i sektori koji najviše pridonose stvaranju klimatskih promjena; četvrtina ispitanika smatra da bi ih svatko trebao snositi podjednako, dok njih 11 posto navodi da bi ih trebale snositi imućnije osobe putem viših poreza, navode iz EIB-a.

Inače, Grupa EIB lani je u Hrvatskoj izdvojila 102 milijuna eura za djelovanje u području klime i okolišnu održivost. Kako ističu iz te investicijske banke, ta sredstva znatno su pridonijela ubrzavanju hrvatskog pomaka prema održivom razvoju, uz stavljanje težišta na energetsku učinkovitost, obnovu gradova te potporu malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima).

"Podupiremo ulaganja u održivu gradsku mobilnost, energetsku učinkovitost javnih zgrada i širenje otvorenih zelenih površina radi podizanja kvalitete života građana. Privatni sektor u Hrvatskoj jačamo uspostavom ključnih partnerstava s domaćim bankama i financijskim institucijama, pri čemu MSP-ovima i srednje kapitaliziranim poduzećima na raspolaganje stavljamo neophodna sredstva za razvoj zelenih projekata. Ključnim dionicima u zemlji pružamo prijeko potrebne savjete o prelasku na niskougljična prometna rješenja radi smanjenja zagušenja i emisija", navode iz EIB-a.