Prema posljednjim podacima DZS-a u prosincu je zabilježeno blago usporavanje rasta inflatornih pritisaka na godišnjoj razini. Tako je, godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu iznosila 0,3% (u studenom +0,4% godišnje). U odnosu na studeni 2013. potrošačke su cijene bile niže za 0,2%. Promatrajući na razini cijele protekle godine godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 2,2% što predstavlja usporavanje u odnosu na 2012. kada je prosječna godišnja stopa bila na razini 3,4%.

Prosječnom godišnjem rastu potrošačkih cijena u 2013. godini prvenstveno je pridonio rast cijena prehrambenih proizvoda koji su u strukturi potrošačkih cijena činili udio od 26,9% a ostvarili su godišnji rast od 4%. Pri tome su, u odnosu na 2012. godinu, sve sastavnice košarice prehrambenih proizvoda ostvarile rast a ponajviše cijene povrća (+7,7%), voća (+5,2%), mlijeka, sira i jaja (+8,3%), ribe (+4,1%) te kruha i žitarica (+3,4%) i mesa (+2,3%). Rastu potrošačkih cijena pridonio je i rast cijena alkoholnih pica i duhana koji su ostvarili godišnji rast od 9,6%.
U 2013. godini i cijene goriva i energije bilježe godišnji rast i to od 6,2% pri čemu su cijene električne energije vise za 5,5%, cijene plina za 6,8% dok je u kategoriji cijena zagrijavanja stana zabilježen rast od 15,7%. Isključimo li iz potrošačkih cijena cijene energije, potrošačke cijene u 2013. bilježe godišnji rast od 2,0%.

Smanjenje cijena u 2013. u odnosu na prosječne cijene 2012. godine bilježe jedino cijene odjeće i obuće (-3,9%), prometa i komunikacija (-0,9% odnosno -1,6%) te usluga rekreacije i kulture (-0,9%).

Potrošačke cijene, godišnja promjena

Izvor: DZS

Očekivanja
Od početka ove godine porasla je niža stopa PDV-a s 10 na 13% (odnosi se na cijene šećera, jestivih ulja i masti, dječje hrane te isporuku vode a to je ujedno stopa PDV-a i za ugostiteljstvo i turizam), međutim ne očekujemo značajniji pritisak na povećanje potrošačkih cijena. Izostanak značajnih promjena na strani potražnje uvjetovat ce nastavak slabih inflatornih pritisaka.
Rizik značajnijeg porasta cijena mogao bi eventualno doći u slučaju porasta cijena sirove nafte (ovisno o geopolitičkim kretanjima) dok su cijene u Hrvatskoj uglavnom usklađene s cijenama u EU pa s te strane ne očekujemo inflatorne pritiske. Konvergencija cijena određenih skupina proizvoda događati ce se ipak postupno.