Slična studija JPMorgana kazuje da će osam velikih američkih i europskih banaka morati pronaći dodatnih 7,5 milijardi dolara prihoda u idućih pet godina ako presele poslovanje na tržištima kapitala iz Londona u europske gradove. Radi se o troškovima jednakima približno dva posto godišnjih globalnih bankovnih troškova. Netko će taj dodatni trošak morati platiti, a to će najvjerojatnije biti klijenti.

"Ako troškovi poslovanja porastu, većinu toga prebacit ćemo na bazu klijenata", kaže Richard Gnodde, izvršni direktor europske podružnice Goldman Sachsa. Promjena financijske arhitekture kojom prijeti Brexit odrazit će se tako i na europske klijente. Naime, kroz London protječu golemi iznosi novca s kontinenta jer je u Cityju smješten najveći broj banaka i osiguravajućih kuća od svjetskih gradova. Britanski investicijski fondovi upravljaju s oko šest bilijuna eura imovine iz ostatka EU što je 37 posto ukupne europske financijske imovine. London dominira u europskom investicijskom bankarstvu vrijednom 5,2 bilijuna eura.

Stoga je prodaja državnih obveznica prvi problem Europe u slučaju tvrdog Brexita, ističu bankari. Drugi je problem prodaja izvedenica za zaštitu kompanija od tečajnih razlika, a treći namira izvedenica denominiranih u euru. "Europske države ne mogu biti izbačene s londonskog tržišta kapitala. To bi bilo samoubojstvo", zaključuju investicijski bankari.