Capital One fond postoji deset godina. Kako ocjenjujete postignuti rezultat?

Prvih deset godina postojanja fonda mogu se ukratko opisati kao veliki investicijski uspjeh u smislu ostvarenih prinosa i relativno manji uspjeh u smislu prikupljanja imovine pod upravljanjem. U prvih deset godina investitori koji su u fondu Capital One od početka postojanja fonda ostvarili su prosječni godišnji prinosa (PGP) od 6,87% odnosno povrat od 94,36% na svoje početno ulaganje.

Koja je značajka Capital One fonda koju biste posebno izdvojili?

Spomenuti prinos ostvaren je uz relativno nisku volatilnost i svih deset godina prinos je bio pozitivan te se kretao od najnižih 2,33% do najviših 13,55%. U smislu prinosa i njegove konzistentnosti Capital One je najuspješniji obveznički fond u Hrvatskoj i među najuspješnijim fondovima u Hrvatskoj općenito.
S druge strane Capital One trenutno ima oko 35 milijuna kuna te unatoč gore navedenim uspjesima nije uspio privući veću imovinu pod ulaganjemšto ostavlja značajan prostor za rast u budućnosti.

Što mislite, zašto ulagači nisu bili skloni ulaganju u obvezničke fondove? Da li je razlog u tome da nisu prepoznali sigurnost koju nude?

Nije lako odgovoriti na to pitanje, ali vjerujemo da je nekoliko osnovnih razloga zbog kojih imovina fonda nije rasla. Jedan od razloga je sigurno u tome da šira javnost nije u većoj mjeri upoznata s mogućnošću ulaganja u obvezničke fondove pa se može primijetiti da su obveznički fondovi najmanja kategorija fondova u Hrvatskoj sa oko 700 milijuna kuna pod upravljanjem dok je ukupna imovina u otvorenim fondovima u Hrvatskoj oko 13,6 milijardi kuna. Razlog tome je s jedne strane nedostatak edukacije vezane za fondove kao načina štednje, drugi razlog su nešto povoljniji tretman štednih depozita do 100.000 € s obzirom na državna jamstva koja garantiraju povrat istih a koju obveznički fondovi kao jedna od mogućih alternativa štednji nemaju.
Naravno, dijelom je problem i u slabo razvijenom tržištu duga u RH, a dio krivice je i u nama, društvima za upravljanje, koji nismo dovoljno promovirali sve prednosti obvezničkih fondova.

Imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova u posljednje četiri godine raste. Da li ipak primječujete neke promjene u odnosu na razdoblje prije krize.

Promjene su primjetne, a naročito kod obvezničkih fondova. Pokazalo se da investitori sve više traže alternativu depozitu u okružju brzopadajućih kamata na bankarske depozite pa su tako obveznički fondovi u posljednjih godinu dana podigli imovinu pod upravljanjem za oko 55%. U istom jednogodišnjem razdoblju obveznički fondovi su redom ostvarili i relativno visoke prinose. Tako je npr. Capital One zadnjih 12 mjeseci ostvario prinos od 6,37% (prinos na 30.10.2014).

Koja je ulagačka strategija fonda Capital One?

U posljednjih deset godina Capital One bio je naslonjen na hrvatsko tržište kapitala i kao takav gotovo je isključivo ulagao u obveznice u Republici Hrvatskoj. Trenutno Capital One pretežito ulaže u trezorske zapise i državne obveznice RH. Isto tako Capital One je u manjem udjelu ulagao u državne obveznice u regiji poput državnih vrijednosnica Slovenije, Srbije, Makedonije i slično. Osim toga dio portfelja (trenutno oko 16%) čine i korporativne obveznice izdavatelja iz RH. Pošto se pretežno radi o državnim obveznicama pri ulaganju u fond krećemo od detaljnog praćenja makroekonomskih trendova i ekonomskih ciklusa u regiji, kao i praćenja financijskih i ekonomskih kretanja unutar EU i na svjetskoj razini.

Koje su prednosti ulaganja u obveznički fond poput Capital One-a?

Prednosti se prije svega sastoje u većoj diverzifikaciji u odnosu na ulaganje u depozite banaka ili pojedinačne obveznice. Osim toga Capital One omogućuje klijentima da ulažu u obveznice kao klasu imovine što je za manje investitore često teško zbog troškova i/ili veličine ulaganja. Obveznički fond je atraktivan i zbog toga što investitor može puno lakše, jeftinije i brže izaći iz fonda i imati likvidna sredstva nego što je to slučaj kod direktnog posjedovanja obveznica. Možemo slobodno navesti i porezne prednosti koje nastupaju efektivno sa 1.1.2015 godine i stupanjem na snagu poreza na kamate s obzirom da ulaganje u investicijske fondove, pa tako i obvezničke, neće biti oporezivno. Na kraju nakon deset godina vjerujemo da investicijski uspjeh naših fond managera u vođenju obvezničkog fonda ipak nije slučajan i da bi investitori i u budućnosti mogli ostvarivati koristi aktivnog upravljanja u odnosu na pasivno držanje obveznica.

Koji su, po vašem mišljenju, izazovi za upravljanje obvezničkim fondom u sljedećih deset godina?

S investicijske perspektive najveći izazov je sve veća povezanost financijskih tržišta na globalnoj razini što će dodavati pritisak na fond managere da prate više povezanih tržišta i donose sve više odluka na temelju globalnih promjena trendova. Isto tako vezano za otvorene fondove konkurencija iz EU bi mogla postati puno prisutnija u Hrvatskoj, što će biti dodatni izazov za domaću industriju, ali ujedno i prilika s obzirom da ista otvara vrata jednostavnijoj prodaji naših fondova na jedinstvenom EU tržištu.

Uvjereni smo da će u sljedećih deset godina doći do razvoja svijesti kod investitora odnosno štediša o potrebi stalnog planiranja i vođenja vlastitih investicija te mi kao dio financijske industrije moramo raditi na tome da se taj proces ubrza.