Izborom Donalda Trumpa za američkog predsjednika porasla je volatilnost na financijskim tržištima uslijed povišene globalne gospodarske i političke neizvjesnosti. Ponajviše neizvjesnost američke trgovinske politike odnosno uvođenje protekcionističkih mjera, kao što su visoke carine na uvozne proizvode, imala bi negativan utjecaj na tržišta zemalja u razvoju. S druge strane, tržišni sudionici očekuju jačanje inflacije u SAD-u na krilima najavljenog povećanja fiskalne potrošnje i ulaganja u infrastrukturu, smanjenja poreza i povećanja carina. Novoizabrani američki predsjednik također je najavio proces deregulacije vezano za energetski, zdravstveni i financijski sektor. Rast inflatornih očekivanja dodatno je potaknut solidnim pokazateljima tržišta rada. Stopa nezaposlenosti u listopadu snižena je na 4,9%, a zamjetan prosječan godišnji rast plaća po satu, najsnažniji od travnja 2008. godine upućuje da se američka ekonomija nalazi jako blizu razine potpune zaposlenosti, jednog od glavnih ciljeva Fed-a za donošenje odluke o podizanju referentnih kamatnih stopa na sastanku 13. i 14. prosinca. Iznad očekivani godišnji rast američke ekonomije u trećem tromjesečju za 3,2%, na krilima snažnog rasta osobne potrošnje, najsnažniji je od trećeg tromjesečja 2014. godine.

Tržišni sudionici stoga visoko anticipiraju povećanje referentnih kamatnih stopa Fed-a u prosincu te je taj potez već uračunat u donošenje njihovih investicijskih odluka. Stoga ne iznenađuje primjetna promjena pozicija dijela investitora zabilježena tijekom mjeseca, temeljena na drugačijim očekivanjima ishoda predsjedničkih izbora i time vezane monetarne i fiskalne politike u SAD-u. Dio ulagača, nakon pretežito defanzivne investicijske strategije prije izbora, napustio je ulaganje u sigurnije klase imovine kao što su obveznice i povećao ulaganja na dioničkom tržištu, što se odrazilo na oštru cjenovnu korekciju na obvezničkom tržištu.

Europsko gospodarstvo u trećem tromjesečju obilježila je stagnacija ekonomskih aktivnosti na razini prethodnog tromjesečja. Europska središnja banka (ECB) upućuje na povišenu volatilnost financijskih tržišta uslijed političkog rizika koji bi mogao doprinijeti cjenovnoj korekciji u narednim razdobljima. Aktualni talijanski premijer Matteo Renzi vezao je svoju političku sudbinu za rezultate talijanskog referenduma koji će se održati 4. prosinca. Ishod referenduma stoga će se neminovno odraziti na financijska tržišta, ali i na vrijednost dionica europskog bankarskog sektora čija je profitabilnost i nadalje potisnuta okruženjem niskih kamatnih stopa te lošim kreditnim portfeljem u pojedinim zemljama članicama. Na isti datum održava se i drugi krug austrijskih predsjedničkih izbora s kojima započinje sezona europskih političkih izbora. Sljedeće godine predstoje izbori u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Jačanjem političkog rizika povezanog s nadolazećim izborima u Europi očekuje se daljnja potpora ECB-a europskom gospodarstvu, a konkretne mjere i smjer monetarne politike u politički izazovnoj 2017. godini biti će objavljeni na nadolazećem sastanku čelnika ECB-a 8. prosinca.

Dionička tržišta

Tjedan prije američkih predsjedničkih izbora Fed je zadržao kamatne stope na postojećim razinama, a njegova predsjednica Janet Yellen u svom obraćanju pred odborom za gospodarstvo u američkom Kongresu učvrstila je očekivanja tržišnih sudionika za stezanjem monetarne politike uskoro. Promjenom očekivanja tržišnih sudionika vezane za smjer ekonomske politike SAD-a porastao je interes za kupnju rizičnije imovine.

U ponedjeljak, 21. studenog po prvi puta od 1999. godine četiri značajna američka indeksa dostigla su rekordne vrijednosti u istom danu. Probijanje rekordne vrijednosti od 19.000 bodova DOW JONES-a ostvareno je na krilima rasta dionica kompanija iz financijskog (Goldman Sachs, JPMorgan), farmaceutskog (United Health) i građevinskog sektora (Caterpillar). Posljedica je to očekivanja tržišnih sudionika ispunjenja predizbornih obećanja Donalda Trumpa, ali to je i dalje neizvjesno sve do objave konkretnijeg političkog plana.

Njemački DAX od objave rezultata američkih izbora porastao je 1,51%, a britanski FTSE100 skliznuo je za -0,87%. MSCI indeks tržišta u razvoju oslabio je od početka mjeseca 4,67% pod pritiskom deprecijacije valuta tržišta u nastajanju u odnosu na američki dolar te očekivanjima dijela investitora o dinamiziranju odljeva toka kapitala iz zemalja u razvoju te njegovom preusmjeravanju u SAD i druge razvijene ekonomije.

Domaći CROBEX mjesec je završio na 1.997,81 boda, što je za 1,98% više na mjesečnoj razini. Intenziviranje ekonomske aktivnosti nastavljeno je i u trećem tromjesečju te je BDP na godišnjoj razini porastao za 2,9%, najviše od drugog tromjesečja 2008. godine. Pristigli su podaci o nastavljenom godišnjem rastu industrijske proizvodnje (1,8%) i prometu trgovine na malo (4,5%), ali i pozitivnom trendu smanjenja stope nezaposlenosti na godišnjoj razini u listopadu na 14,0%. Neprekinut rast industrijske proizvodnje upućuje da će 2016. godina biti treća godina za redom ubrzanja na godišnjoj razini što će se pozitivno odraziti na očekivani rast BDP-a. Osobna potrošnja ostaje glavni pokretač rasta BDP-a i u narednom razdoblju uslijed pozitivnih učinaka porezne reforme na raspoloživi dohodak.

Obveznička tržišta

Na obvezničkim tržištima tijekom mjeseca prevladao je sentiment pada cijena vodećih svjetskih obvezničkih izdanja, koji se pojačanim intenzitetom prelio na tržišta u razvoju, uključujući i zemlje Jugoistočne Europe, te su i hrvatske obveznice zabilježile oštru cjenovnu korekciju. Ubrzanje rasta prinosa na desetogodišnji američki Treasury i desetogodišnji njemački Bund uslijedilo je u danima nakon objave rezultata američkih predsjedničkih izbora slijedom prevladavanja očekivanja tržišnih sudionika da će najavljene mjere od strane novoizabranog predsjednika Trumpa, uz približavanje prirodnoj stopi nezaposlenosti doprinijeti višim stopama inflacije, što bi uz stabilan rast gospodarske aktivnosti pridonijelo ispunjenju ciljeva Fed-a ključnih za donošenje odluke o podizanju kamatnih stopa. Prinos na desetogodišnji američki Treasury tijekom mjeseca kretao se između 1,78% i 2,38%.

Oscilacije u cijenama na obvezničkom tržištu potaknute su i objavom vijesti da ECB namjerava provoditi repo operacije i time vratiti u tržišni optjecaj dio obveznica koje su trenutno prihvatljive kao kolateral za program otkupa. Time bi se smanjio pritisak na oskudnu ponudu njemačkih obveznica. Prinos na desetogodišnji njemački Bund u studenom kretao se između 0,13% i 0,32%.

Na domaćem obvezničkom tržištu, sentiment padajućih cijena s globalnih tržišta prelio se i na kunska izdanja, ali je korekcija bila blaža u odnosu na euroobveznice.

Povišena volatilnost prinosa na obveznička izdanja sljedeći mjesec moguća su uslijed političkog utjecaja talijanskog referenduma te objave smjera monetarne politike ECB-a i Fed-a.

Tržište roba

Članice OPEC-a na sastanku u Beču 30. studenog postigle su dogovor o smanjenju proizvodnje nafte, prvi puta od 2008. godine. Dogovorom je predviđeno ograničenje proizvodnje na 32,5 milijuna barela dnevno, a isti stupa na snagu u siječnju sljedeće godine. Veliki neovisni proizvođači načelno su se spremni priključiti dogovoru, ali se u tom kontekstu trenutno javno spominje samo Rusija stoga predstoji iščekivanje najavljenog sastanka OPEC-a 9. prosinca o konkretnijem dogovoru s proizvođačima izvan organizacije. Objavom vijesti cijena nafte snažno je poskočila na dnevnom trgovanju, Brent (+8,82%) na 50,47 dolara, a WTI (+9,31%) na 49,44 dolara.

Zlato je s druge strane primjetno izgubilo na vrijednosti u danima nakon objave izbornih rezultata, a pritisak na cijenu nastavljen je sve do kraja mjeseca, koji je zaključen s vrijednosti ispod 1.180 dolara po unci.

Novčano tržište

Američki dolar ojačao je na rekordno visoke razine prema nizu valuta tržišta u nastajanju i košarici šest vodećih svjetskih valuta na krilima očekivanja više fiskalne potrošnje, smanjenja poreza i viših uvoznih carina, što bi moglo potaknuti inflaciju, te podizanja kamatnih stopa Fed-a. Dodatna podrška rastu pristigla je i objavom solidnih pokazatelja tržišta rada te iznad očekivanog rasta gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju. Jačanjem dolara tečaj EUR/USD tijekom mjeseca kretao se u rasponu od 1,055 i 1,114.

U studenom su održane dvije aukcije trezorskih zapisa na kojima je Ministarstvo financija ukupno izdalo 2,4 milijarde kunskih i 34,5 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Pojačan interes investitora odrazio se na nastavljen pad prinosa kunskih trezorskih zapisa na 0,7%, dok je prinos eurskih trezorskih zapisa na prvoj aukciji snižen na 0,10% i na drugoj na svega 0,05%.

Održana je i posljednja ovogodišnja strukturna repo aukcija HNB-a na kojoj je bankama plasirano tek 47,5 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,40%. Ukupno u četiri strukturne operacije održane ove godine HNB je bankama plasirala 993,4 milijuna kuna, a slabljenje interesa na zadnjoj aukciji odraz je visoke likvidnosti sustava. Istovremeno je HNB nastavio s održavanjem redovnih tjednih obratnih repo aukcija uz fiksnu kamatnu stopu od 0,30%. Prevladavanjem blažih deprecijacijskih pritisaka na kunu tečaj EUR/HRK kretao se u rasponu od 7,505-7,537.

Tečajnica svih ZB fondova

Izvor: ZB Invest