Sredinom rujna sastalo se Upravno vijeće Europske središnje banke i donijelo odluku o snižavanju referentnih kamatnih stopa, u skladu s očekivanjima tržišnih sudionika. Tom je odlukom, nastavljeno popuštanje restriktivnosti monetarne politike koje je započelo u lipnju te je kamatna stopa na depozite snižena za 25 baznih bodova na 3,50%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 3,65% a kamatna stopa na prekonoćne kredite na 3,90%. Ovaj je sastanak Upravnog vijeća donio i ažuriranje ECB-ovih projekcija inflacije, koje su ostale nepromijenjene u odnosu na lipanj, te se tako i dalje očekuje prosječna godišnja stopa inflacije od 2,5% u 2024, zatim 2,2% u 2025 te 1,9% u 2026 godini. No istovremeno, projekcije prosječne godišnje temeljne inflacije revidirane su blago naviše (+0,1%) za 2024 i 2025 godinu, na 2,9% i 2,3%, ponajviše uslijed viših cijena koje se očekuju u segmentu usluga. Nadalje, revidirane su i projekcije gospodarskog rasta europodručja, koje su sada za svaku od tri obuhvaćene godine za 0,1% niže no što su bile u lipnju te iznose: 0,8% za 2024, 1,3% za 2025 te 1,5% za 2026 godinu. Predsjednica Upravnog vijeća C. Lagarde ponovno je naglasila kako će buduće odluke ovisiti o podacima koji će pristizati. Rujan je obilježio i sastanak FOMC-a američkog Fed-a na kojem je donijeta odluka o početku procesa popuštanja restriktivnosti monetarne politike, čime su referentne kamatne stope snižene za 50 baznih bodova na razinu od 4,75 - 5,00%. Ususret sastanku, očekivanja tržišnih sudionika bila su podijeljena oko intenziteta smanjenja kamatnih stopa, odnosno, hoće li stope biti snižene za 25 ili 50 baznih bodova. Kako se približavao datum FOMC-ova sastanka tako je ujedno rasla i vjerojatnost da će FOMC donijeti odluku o snažnijem snižavanju kamatnih stopa, s obzirom na podatke o tržištu rada, inflaciji i potrošnji u maloprodaji koji su pristizali u danima prije samog sastanka. Projekcije koje je Fed objavio, ukazuju na dodatnih 50 baznih bodova snižavanja kamatnih stopa tijekom ostatka godine, nešto višu stopu gospodarskog rasta SAD-a u 2024. godini, više stope nezaposlenosti u 2024., 2025. i 2026. godini te niže stope inflacije kao i temeljne (PCE) inflacije u 2024. i 2025. godini. Čelnik Fed-a J. Powell, u svom je obraćanju naglasio kako su u nadolazećem razdoblju sve opcije otvorene te da će donošenje odluka biti od sastanka do sastanka i temeljeno na „cjelokupnosti" podataka.

Tijekom rujna, od strane Eurostata potvrđeno je usporavanje inflacije u kolovozu s 2,6% na 2,2% na godišnjoj razini u europodručju, u skladu s preliminarnom procjenom. Promatrajući komponente inflacije, najveći rast ponovno je zabilježen u komponenti usluga gdje su cijene istih porasle za 4,1% na godišnjoj razini, no ipak nešto niže od 4,2% na koliko je upućivala preliminarna procjena. Rasta cijena kod komponente hrane, alkohola i duhana iznosio je 2,3% na godišnjoj razini, također niže od preliminarne procjene (2,4%) te jednako kao i u srpnju. Istovremeno, zabilježena je značajna deflacija kod komponente energije, gdje je zabilježen pad cijena od 3% na godišnjoj razini, u skladu s preliminarnom procjenom.

Podaci o inflaciji u SAD-u objavljeni tijekom rujna, ponovno su ukazali na napredak po pitanju obuzdavanja cjenovnih pritisaka te FOMC-u poslali signal da može započeti s popuštanjem restriktivnosti monetarne politike. Prema objavljenim podacima, godišnja stopa inflacije (CPI) u kolovozu je usporila s 2,9% zabilježenih mjesec ranije, na 2,5%, dok su očekivanja upućivala na 2,6%. Pritom, temeljna stopa inflacije na godišnjoj razini ostala je nepromijenjena na 3,2%, što je bilo u skladu s očekivanjima. Mjesečna stopa inflacije ostala je nepromijenjena u odnosu na srpanj te u skladu s očekivanjima (0,2%). Dok je istovremeno, stopa temeljne inflacije na mjesečnoj razini iznosila 0,3%, te je ubrzala u usporedbi sa srpnjem kada je iznosila 0,2% i ujedno premašila očekivanja tržišnih sudionika (0,2%).

Uz određenu unutarmjesečnu volatilnost, optimizam je prevladao na dioničkim tržištima tijekom rujna, tako je američki S&P 500 indeks ojačao za oko 2,5%, DJIA za približno 2%, dok je Nasdaq Comp. zabilježio nešto bolju izvedbu ojačavši pritom za oko 3,4%. Pozitivan sentiment investitora tijekom rujna prevladao je i na europskim dioničkim tržištima, tako je EURO STOXX 50 ojačao za oko 0,9%, njemački DAX za približno 2,2%, dok je francuski CAC 40 u usporedbi s početkom mjeseca, završio na svega 0,1% višoj razini. Pritom, britanski FTSE 100 u rujnu je obilježila korekcija od oko 1,7%. Na području Azije, kinesko je dioničko tržište bilo u fokusu investitora uslijed značajnih stimulativnih mjera koje su objavile kineske vlasti, posebice monetarnog stimulusa od strane kineske centralne banke PBoC-a. Hang Seng je pritom ojačao za približno 18,3%, gotovo jednako toliko ojačao je i SSE Comp. (indeks Šangajske burze), dok je SCI (Shenzen Comp. index) ojačao za čak 27,7%. Na domaćem dioničkom tržištu, glavni indeks Zagrebačke burze (CROBEX) obilježio je rujan blago negativnom izvedbom (-0,2%), a vrijednost indeksa iznosila je 2.938 bodova krajem mjeseca.

Obveznička tržišta u rujnu zabilježila su uglavnom pozitivnu izvedbu unatoč volatilnosti zabilježenoj tijekom mjeseca. Prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu je krajem rujna iznosio oko 2,1% što je približno 20 baznih bodova niže nego početkom mjeseca. Istovremeno, prinos na dvogodišnju njemačku obveznicu se tijekom mjeseca značajnije snizio, za oko 33 bazna boda te je krajem mjeseca iznosio nešto manje od 2,1%. Pritom, prinos na desetogodišnju američku obveznicu tijekom mjeseca snizio za oko 13 baznih bodova te je kraj rujna dočekao na razini nešto nižoj od 3,8%. Dvogodišnja američka obveznica zabilježila je značajniji pad prinosa tijekom mjeseca, od oko 27 baznih bodova, završivši mjesec blago iznad 3,6%.

ZB Invest fondovi

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr