Na Zagrebačkoj burzi i u četvrtak se očekuju tek blagi pomaci Crobexa, jer nema važnijih vijesti koje bi potaknule znatnije cjenovne pomake, a smjer njihova kretanja ovisti će o inozemnim burzama.

Svih pet analitičara koji su sudjelovali u anketi Hine očekuje danas stagnaciju Crobexa.

Crobex indeks u srijedu je ojačao 0,02 posto, na 2.078 bodova, dok je Crobex10 blago oslabio, za 0,01 posto, na 1.236 bodova.

Među sektorskim indeksima, najviše je porastao Crobextransport, za 1,91 posto, dok je jedino pao Crobexnutris, za 0,3 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 9,4 milijuna kuna, što je za 1,2 milijuna više nego dan ranije.

"Jučerašnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi zaključeno je uz minimalne pomake dioničkih indeksa, pri čemu bilježe različite predznake. Valamar Riviera bila najtrgovanije izdanje, s prometom od 6,1 milijuna kuna uz cjenovni minus od 0,31 posto. Danas predviđamo nastavak stagnacije dioničkih indeksa, dok bi smjer mogao ovisiti o kretanjima na inozemnim burzama", ističe Mišo Kalajžić, voditelj brokerskog trgovanja u OTP banci.

Jedina s milijunskim prometom bila je dionica Valamar Riviere, kojom je ostvareno 6,13 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,31 posto, na 32,2 kune

Po likvidnosti slijedi dionica Končar EI, kojom je ostvareno 363 tisuće kuna prometa, a cijena joj je pritom porasla za 1,08 posto, na 935 kuna.

Među likvidnijima, najveći rast cijene ostvarila je dionica Jadranskog naftovoda (Janaf) za 14,17 posto, na 6.850 kuna. Cijena te dionice tako je na najvišoj razini još od 2010. godine, tj. do kada se mogu pratiti podaci na webu ZSE-a.

Rast njezine cijene uslijedio je nakon što su jučer čelnici država članica EU-a postigli dogovor o zabrani uvoza ruske nafte koja se doprema brodovima. Premijer Andrej Plenković objasnio je na sastanku čelnika EU-a da Janaf može povećati kapacitet za 30 posto u roku od 20 do 30 dana, i to uz ulaganja od samo osam milijuna eura.

Rekao je i da Janaf godišnje prevozi 11,4 milijuna tona sirove nafte godišnje, a s povećanjem od 30 posto kapacitet bi narastao na više od 15 milijuna tona i tako bi se Mađarska i Slovačka mogle normalno opskrbljivati.

Znatno je porasla i cijena dionice Jadroplova, za 10,85 posto, na 71,5 kuna. Ta splitska brodarska tvrtka priopćila je da je potpisala ugovor sa švicarskom tvrtkom Irus Holding o kupnji LPG broda za prijevoz ukapljenog plina, koji je u izgradnji u japanskom brodogradilištu Sasaki Shipbuilding, a trebao bi biti dovršen do listopada ove godine. Dogovorena je kupoprodajna cijena od 25,15 milijuna dolara.

S druge strane, najviše je pala cijena dionice Tehnike, za 18,24 posto, na 130 kuna.

Od važnijih objava, Kraš je sazvao glavnu skupštinu dioničara za 14. srpnja, na kojoj će dioničari, između ostalog odlučivati od isplati dividende u visini od 10 kuna po dionici.

Kraš Grupa je lani ostvarila 20 milijuna kuna dobiti, od čega se predlaže isplata 10 kuna dividende po dionici, a ostatak staviti u zadržanu dobit. Datum od kada se trguje tom dionicom bez prava na isplatu dividende je 18. srpnja. Cijena dionice Kraša stagnirala je na 760 kuna.

Na europskim su burzama cijene dionica jučer pale, pa je londonski FTSE indeks oslabio je 0,98 posto, na 7.532 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,33 posto, na 14.340 bodova, a pariški CAC 0,77 posto, na 6.418 bodova.

"Strah od daljnjeg jačanja inflacije, što će u konačnici primorati ECB na reakciju, i dalje zabrinjava ulagače koji u takvim uvjetima nisu pretjerano skloni riziku. Pored inflacije, na negativno raspoloženje ulagača utjecala je i objava o slabijem prometu maloprodaje u Njemačkoj. S druge strane, dašak optimizma našao se u podatku o jačanju gospodarske aktivnosti proizvodnog sektora eurozone, no nedovoljno da se promijeni burzovni sentiment", navodi Kalajžić.

Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale drugi dan zaredom, pri čemu je Dow Jones oslabio 0,54 posto, na 32.813 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,75 posto, na 4.101 bod, a Nasdaq indeks 0,72 posto, na 11.994 boda.

"Premda su objavljeni podaci o rastu industrijske aktivnosti u SAD-u, ulagači ipak više strahuju da bi daljnji rast inflacije mogao dovesti do još agresivnije reakcije FED-a, te se i dalje špekulira o mogućoj recesiji, iako analitičari drže da do toga ipak ne bi trebalo doći. Predviđanja više idu u smjeru da je inflacija na svom vrhuncu ili barem blizu njega, nakon čega bi trebala nastupiti stabilizacija, s kojom bi i FED ′popustio′ u zaoštravanju monetarne politike", zaključuje Kalajžić.