Na Zagrebačkoj burzi u petak se očekuje oprezno trgovanje i stagnacija Crobexa, dok investitori prate kretanja na europskim burzama i čekaju objave o isplatama dividendi domaćih kompanija.

Svi analitičari koji su sudjelovali u anketi Hine očekuju danas njegovu stagnaciju.

Crobex indeks u četvrtak je stanigrao na 1.962 boda, dok je Crobex10 porastao za 0,13 posto, na 1.181 bod.

Na kraju još jednog volatilnog tjedna, Crobex je na putu tjednog dobitka od 0,81 posto, a Crobex10 od 0,41 posto. Zadrže li indeksi te dobitke do kraja dana, prekinuli bi 3-tjedni negativni niz.

Među sektorskim indeksima, najviše je jučer porastao transportni, za 1,06 posto, dok je najviše pao građevinski, za 2,46 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 9,7 milijuna kuna, što je oko 7,7 milijuna kuna manje nego dan ranije.

Najveći promet bio je ostvaren dionicom HT-a, 1,3 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 1,61 posto, na 189 kuna. Iz HT-a su najavili da veći dio prošlogodišnje neto dobiti ili iznos od 637,77 milijuna kuna planiraju isplatiti dioničarima za dividendu, koja bi iznosila osam kuna po dionici, isto kao lani.

Milijunski promet ostvaren je još i dionicom Zagrebačke banke, u visini od 1,27 milijuna kuna, uz pad njezine cijene za 0,30 posto, na 67,20 kuna.

U fokusu investitora bila je i dionica HPB-a, kojom je protrgovano za 762,6 tisuća kuna. Cijena joj je porasla za 0,58 posto, na 860 kuna.

Znatniji promet, 759 tisuća kuna imala je i dionica Optima telekoma, čija je cjena ojačala 0,38 posto, na 5,26 kuna.

Među likvidnijima, najviše je skočila cijena dionice Čateksa, za 8,18 posto, na 238 kuna, a ptoom Janafa, za 4 posto, na 5.200 kuna.

Istodobno, najviše je oslabila cijena dionice Končara EI, za 1,16 posto, na 850 kuna.

Na Zagrebačkoj burzi jučer se trgovalo s 43 dionice, pri čemu je cijena 19 njih porasla, 12 pala i isto toliko stagnirala.

Mješovita jutrošnja izvedba eurpskih terminskih indeksa ukazuje na oprezno trgovanje na najvažnijim dioničkim tržištima u Europi na početku dana, jer investitore brine inflacija u SAD-u, koja je u veljači dosegnula 7,9 posto na godišnjoj razini, novu najvišu razinu u posljednjih 40 godina. Ulagači se plaše da će snažan rast cijena nafte i sirovina, otkako je prije dva tjedna počeo rat u Ukrajini, dodatno podržati rast inflacije, a to bi natjeralo američku središnju banku na agresivnije zaoštravanje monetarne politike nego što se očekivalo.

Uz to, čini se da bi visoka inflacija mogla natjerati i Europsku središnju banku (ECB) na zaoštravanje monetarne politike ranije nego što se očekivalo. Nakon jučerašnje redovne sjednice, čelnici ECB-a smanjili su procjene rasta gospodarstva eurozone u ovoj i idućoj godini, što je posljedica rata u Ukrajini. S druge strane, povećali su procjene inflacije, s obzirom na snažan rast cijena sirovina posljednjih tjedana.