Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak će u fokusu investitora biti dionice kompanija koje će objvati polugodišnja financijska izvješća, no ne očekuju se znatnije promjene Crobexa, koji se nalaze oko najviših razina od 2010. godine.

Svi analitičari koji su sudjelovali u anketi Hine očekuju danas stagnaciju Crobexa.

Crobex je porastao u srijedu 0,21 posto, na 2.415 bodova, a Crobex10 za 0,55 posto, na 1.420 bodova. Oba indeksa kreću se oko najviših razina od 2020. godine, odnosno do kada su dostupni podaci ZSE-a.

Među sektorskim indeksima, najviše je na dobitku bio Crobexnutris, ojačavši 0,89 posto, dok je najviše pao Crobexkonstrukt, za 0,47 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 1,46 milijuna eura, što je 888 tisuća eura manje nego jučer.

"Glavni dionički indeksi na ZSE jučerašnju trgovinu zaključili su s pozitivnim predznacima. Za danas očekujemo stagnaciju kretanja dioničkih indeksa, pri čemu bi smjer mogao ovisiti o kretanjima na inozemnim burzama", ističe Mišo Kalajžić, voditelj brokerskog poslovanja u OTP banci.

Najveći promet ostvaren je dionicom Zagrebačke banke, 436,5 tisuća eura, a cijena joj je pala za 0,83 posto, na 11,90 eura.

Dionicom HT-a trgovalo se za 354,1 tisuću eura uz rast cijene za 2,78 posto, na 25,90 eura. Ta kompanija najavila je za dans objavu poslovnih rezultata.

Znatniji promet ostvaren je i dionicom HPB-a, 91 tisuću eura. Cijena joj je porasla 0,54 posto, na 185 eura. Ta je banka jučer izvijestila daje ostvarila neto dobit u prvoj polugodištu od 42,4 milijuna eura, dok je lani u tom razdbolju dobit iznosila 7,7 milijuna eura.

Najveća dobitnica bila je dionica Čateksa, s rastom cijene za 9,8 posto, na 33,6 eura, dok je najviše pala cijena dionice Tehnike, za 10 posto, na 18 eura.

Na ZSE jućer se trgovalo s ukupno 37 dionica, pri čemu je cijena njih 14 porasla, 17 pala, a šest stagnirala.

Na važnijim europskim tržištima, indeksi su jučerašnji dan proveli u negativnom teritoriju, a ulagači su bili oprezni, analizirali su financijska izvješća kompanija, dok se iščekivalo priopćenje Feda po završetku zasjedanja vezano uz kamatne stope u SAD-u, navodi Kalajžić.

Londonski Ftse indeks u srijedu je završio s minusom od 0,19 posto, na 7.676 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,49 posto, na 16.131 bod, a pariški CAC za 1,35 posto, na 7.315 bodova.

"Očekivano, Fed se odlučio na još jedno povećanje kamatnih stopa za 0,25 posto, na razinu između 5,25 i 5,50 posto, što je već 11. povećanje u posljednjih godinu i pol dana. Premda je ovo najviša razina kamatnih stopa u posljednjih 22 godine, Fed je signalizirao da je spreman na daljnje korake, ovisno o budućim gospodarskim pokazateljima. Obzirom da je američko tržište rada poprilično stabilno, uz konstantno popuštanje inflacije, optimizam je potaknula i izjava čelnika Feda Jerome Powella da je prošla opasnost od eventualne recesije u SAD-u, što uvelike poboljšava gospodarstvo prilike. Potez američke centralne banke mogao bi biti putokaz za ECB, koji zasjeda danas", ističe Kalajžić.

Američki indeksi dan su zaključili s mješovitim izvedbama. Njujorški Dow Jones porastao je u srijedu 89,63 bodova ili 0,25 posto, na 35.527 bodova, S&P 500 indeks je stagnirao na 4.567 bodova, dok je Nasdaq indeks oslabio 0.12 posto, na 14.128 bodova.